Dana 13. prosinca 2014., u predvečerje slavlja sv. Ivana od Križa, u zagrebačkim Remetama je održana svečanost prigodom Dana Sustavnog studija duhovnosti. Središnja točka svečanosti bila je promocija šest novih diplomanata. Read more →

31. svibnja 2014. g. i službeno su završila predavanja na Sustavnom studiju duhovnosti, čime je ujedno i označen kraj akademske godine 2013./2014.

Svečanost je započela jutarnjom misom u blagom prostoru kapelice Duhovnog centra sv. Ivana od Križa, gdje smo uz dobiveni blagoslov, Gospodinu zdušno zahvalili na svemu što smo u protekle dvije godine studija dobili na dar.

Nakon jutarnjih predavanja i radosnog prihvaćanja uloga u organizaciji završnog druženja, nastavljena su popodnevna predavanja iz Komparativne duhovnosti, kojima nas je, na samom kraju i na samo sebi svojstven način, obogatio o. Jure Zečević. U razgovoru nakon predavanja, kod većine je ostao osjećaj divljenja i ponosa zbog sudjelovanja u takvom privilegiranom trenutku.

Potom smo krenuli sa pripremama svega onog što su marljive ruke pojedinaca pripravile i donijele za prigodno druženje, koje je uslijedilo nakon službenog dijela svečanosti.

Zvucima gitare o. Dario Tokić polako nas je uveo u radost druženja. Uslijedile su riječi zahvale predstavnika studenata br. Boška Roguljića. Br. Boško osvrnuo se na put istine i života u ljubavi koju gaji karmelićanska zajednica u cjelini, a kojoj i sam pripada. O. Dario, predstojnik Studija poželio je svima bogatu duhovnu izgradnju i ustrajnost na našem daljnjem životnom putu, a na samom kraju službenog dijela o. Vinko Mamić, ravnatelj SSD-a i provincijal HKP sv. o. Josipa, zahvalivši Bogu i Djevici Mariji, podario nam je misao o Božjoj providnosti  i darovanosti nas samih za ovaj studij, radujući se i diveći se bogatstvu života.

Naša draga kolegica Ines Grbić zabilježila je foto-aparatom sve ono, što se riječima nije moglo opisati.

Na kraju zajedničkog druženja, u srcima nam ostaje urezana radost ovog susreta i želja da nam sve što smo naučili bude pomoć u ustrajnosti na putu koji ćemo slijediti. Dragi Isus je svjetlo u našim životima, koje će nas stalno obasjavati.

Danijel Biškup

Poštovane studentice i studenti,

Ovogodišnji tradicionalni Studijsko-kulturalni dan Sustavnog studija duhovnosti (SSD) održan je 1. svibnja na otoku Krku, u pratnji o. Darija Tokića, o. Franje Podgoreleca i prof. Stipe Kutleše. Bolje upoznati i doživjeti karmelsku duhovnost putovanjem na ovaj otok bio je više nego dovoljan poticaj da se pedesetak nas – završenih, sadašnjih i budućih studenata –  srdačno odazove na ovaj poziv i potpuno stavi na raspolaganje našim pratiteljima. Kakve li naše sreće što su odabrali baš otok Krk?! Imati priliku zajednički otkrivati i uroniti u Božje otajstvo na tako prekrasnom mjestu, činilo nam se nečim što nismo mogli propustiti. Ipak, osim činjenice da idemo na najveći hrvatski otok provesti vrijeme u karmelskom samostanu, u molitvi i meditaciji, druga bogatstva koja su nam se spremala otkriti, nisu nam bila toliko poznata. Malo tko od nas je zapravo bio dobro upoznat s bogatim duhovnim plodovima ovoga otoka, toliko velikim da se procjenjuje da je u srednjem vijeku samo u gradu Krku i njegovoj bližoj okolici bilo preko 30 samostana! Da su redovnici i redovnice pritom također birali jedno iznimno lijepo mjesto, koje svojim raznovrsnim krajolikom pruža idealan teren za različite duhovne vježbe – ni to baš nismo znali, jer je nekima od nas ovo bio prvi posjet otoku.

Tako smo se na ovaj prvi svibanjski, marijanski dan i spomendan  sv. Josipa Radnika ranom zorom uputili prema Krku, oboružani dobrim raspoloženjem i otvorena srca. Kako ne bismo, hrleći ususret ljepoti koja nas je očekivala, prebrzo zaboravili na duhovna bogatstva zagrebačkoga kraja, pobrinuo se otac Dario koji nam je, već po izlasku iz grada, svraćao pozornost na crkve i samostane u okolici Zagreba, ukratko objašnjavajući karizmu i poslanje pojedinih redovničkih zajednica u današnjem vremenu. Potom je uslijedila zajednička Jutarnja molitva, u kojoj smo na poseban način zahvalili Bogu na sv. Josipu i njegovoj vjernoj službi Isusu i Mariji, te molili da, po uzoru na njega, i mi možemo izvršiti zadaću koju nam On nalaže.

Nakon molitve, zaronili smo još dublje i upoznali temeljni dokument karmelske duhovnosti – Pravilo Karmelskoga reda, kojeg je u 13. st. dao sv. Albert, jeruzalemski patrijarh. Prožeto mnogim izravnim i neizravnim navodima iz Svetoga pisma, ovo kratko Pravilo daje upute za život zajednice prvih otaca karmelićana, koji su se okupljali kraj Izvora na samoj gori Karmelu. Danas, 800 godina kasnije, to isto Pravilo nasljeduju deseci tisuća ljudi u karmelskim  zajednicama. Unatoč njegovoj sažetosti (napisano je na samo 4 stranice), Pravilo oslikava temeljne karakteristike karmelske duhovnosti: nasljedovanje Krista, služenje drugima, molitvu i kontemplaciju. Upravo su ove posljednje dvije, glavne značajke koje čine karmelićane posebno važnima u Božjem kraljevstvu. Oni pomažu  „otkrivati Božju prisutnost u našim životima, Boga u duši“.

Ubrzo smo stigli u grad Krk, gdje su nas u samostanu  i Duhovnom centru Gospe Karmelske srdačno dočekala braća koja žive ondje. Nakon kratkog obilaska Duhovnog centra, u novouređenoj samostanskoj kapelici pozdravili smo Kraljicu Karmela zajedničkom molitvom i pjesmom Salve Regina te nastavili put prema zidinama biskupskog sjedišta, uz stručno vodstvo oca Ervina Ukušića, voditelja Duhovnog centra.

Svetu misu slavili smo u katedrali Uznesenja Marijina. Predslavitelj o. Ivan Podgorelec u  propovijedi  je, primjerom sv. Josipa, naglasio važnost prihvaćanja, pokoravanja i služenja Božjoj volji, kao uvjet sudjelovanja u Njegovom planu. „Da bi se to ostvarilo, osoba mora vjerovati, a da bi vjerovala mora to i željeti (sv. Augustin). Sv. Josip je voljom vjerovao i vršio ono što je Bog od njega tražio.“

Poslije svete mise, razgledali smo lijepu katedralnu zbirku umjetnina te grob dr. Antuna Mahnića, poznatog krčkog biskupa, za kojeg je prošle godine pokrenut postupak za proglašenje blaženim i svetim. Zatim smo se uputili natrag prema samostanu, na zajednički ručak. Putem smo se zaustavili u malenoj karmelskoj kapelici u središtu grada i preporučili Blaženoj Djevici molitvom i pjesmom. Nakon radosnog zajedničkog ručka s braćom karmelićanima, imali smo priliku provesti slobodno vrijeme u šetnji, druženju i osobnoj meditaciji. Potom smo morali krenuti dalje. Pozdravili smo se s braćom, u nadi da ćemo ih opet uskoro vidjeti, i krenuli u smjeru Baške, posjetiti mjesto na kojem je pronađena znamenita Bašćanska ploča. Putem smo se zaustavili u jedinstvenoj starohrvatskoj crkvi sv. Dunata iz 12. stoljeća. U Jurandvoru pokraj Baške, gdje je pronađena Bašćanska ploča, pogledali smo kratak film o povijesti pronalaska „ovog dragog kamena hrvatskog jezika“ i razgledali opatiju sv. Lucije. U obje crkve zaintrigirala nas je umješnost kršćanskih graditelja. Naime, i jedna i druga su građene na takav način da, na blagdane svetaca kojima su posvećene (sv. Dunat i sv. Lucija), jutarnje sunčevo svjetlo obasjava točno određene dijelove unutrašnjosti crkve. Tako je u opatiji sv. Lucije jutarnje sunce 13. prosinca zasjalo na tri mjesta: na oltaru, oltarnoj pregradi i početnim slovima današnje Bašćanske ploče, pružajući tako snažnu duhovnu poruku.

Nakon Jurandvora, uputili smo se u šetnju velikom plažom u Baški, gdje je svatko imao priliku provesti vrijeme u molitvi i osobnoj meditaciji. U međuvremenu smo saznali da, prema najnovijim načinima mjerenja, Krk više nije najveći hrvatski otok. Ipak, u nama svima on je, kroz cijeli ovaj dan, postao mnogo veći, a takva su bila i naša srca – puna i zahvalna. Dan smo zaključili moleći otajstva svjetla svete Krunice, dok su nam se pred očima još uvijek pružale slike jutarnjeg svjetla koje vjerno, svake godine, stoljećima obasjava unutrašnjost tih crkava – kao što Krist obasjava naša srca.

Matina Ćaran

            Studijsko-kulturalni dan          

Četvrtak, 1. svibnja 2014.                                 

Krk – Jurandvor – Baška      

More je predivna slika Gospodina Boga: ogromno, prelijepo, vrijedno divljenja, a istovremeno opasno i vrijedno poštovanja – njegovu ljepotu i bogatstvo možeš upoznati tek ako mu se potpuno predaš (duhovnost), ali i to treba znati (pismenost) na pravi način učiniti. Karmelska duhovnost jedan je od načina kako uroniti u Božje otajstvo, a svoj sažeti izričaj ima u Karmelskom pravilu kojeg ćemo putem upoznati, i njime nadahnuti prepustiti se moru Božje ljubavi u osobnoj prijepodnevnoj meditaciji. Svetu misu i ručak imamo u Karmelskom samostanu Gospe Karmelske u Krku. Popodne želimo Bogu zahvaliti za dar pismenosti koja nam omogućava da se izgrađujemo u duhovosti i predanju Bogu, i to posjetom mjestu na kojem je otkriven prvi cjeloviti spomenik na hrvatskom jeziku pisan glagoljicom: “Bašćanska ploča”.

“USKRS JE NADA KOJA NE OBMANJUJE”

                                         (Papa Ivan Pavao II.)

 Sretan i blagoslovljen Uskrs žele Vam djelatnici i studenti Sustavnog studija duhovnosti!

U okviru susreta završenih studenata, 8. ožujka 2014. prof. dr. sc. Stipe Kutleša održao je izlaganje: „Kako znanstvene činjenice navode (a ne dokazuju) postojanje Boga“.

Predavač progovara o uvijek aktualnom pitanju odnosa znanosti i religije. Stav mnogih znanstvenika je da je znanost i religiju nemoguće pomiriti. Mnogi drugi zastupaju mišljenje da sav njihov dugogodišnji znanstveni rad upravo potvrđuje njihovu vjeru, dok neki naslućuju da ih znanost navodi s ateističkog puta na put vjere.

Znanost ima svoju metodologiju, svoj način razumijevanja stvari i svoj pristup svijetu. Specifična je i odnosi se na određeno područje. Govor o Bogu može biti znanstven: teologija je znanost, ali govor o Bogu sa znanstvenog stajališta ne može biti potpun. Za vjeru u Boga znanost nije dovoljna, no, nije beskorisna. Obrazloženja su potrebna i korisna, iako se vjerovati može i bez znanosti. Vjernik koji nema veliko znanstveno znanje ponekad može bolje argumentirati postojanje Boga od vrhunskog znanstvenika.

Je li svemir nastao slučajno ili „programirano“? Svemir je racionalno spoznatljiv, jer u njemu postoji određeni red, objašnjiv zakonima. Svijet je racionalno uređen i „ugođen“ je baš tako da bude za čovjeka. Ova činjenica navodi postojanje „nekoga“ tko je svijet uredio: uzrok svijeta je izvan svijeta; izvan svemira postoji „inteligentno biće“ – uzrok svemira. Uz čudo uređenosti svijeta, čudna je i činjenica da svijet možemo matematički opisati. No, zakoni opisuju svijet, ali oni ne mogu biti pokretači. Kako je onda nastao svijet i tko ga je stvorio!? Predavač iznosi nekoliko primjera koji od tvrdnje o slučajnosti navode na Stvoritelja. Da bi nastao ugljik, koji je pretpostavka za život, određene rezonance trebaju biti zadovoljene sa devedeset i devet postotnom preciznošću. U protivnom, unatoč postojanju sastavnica (jezgri helija ili helija i berilija) u omjeru koji je potreban za njegov nastanak, one se neće spojiti na način da nastane ugljik. Da bi svemir nastao baš ovakav kakav jest, potrebna je stvarateljska preciznost svih stvari jednaka omjeru 1:10¹²³. Da bi nastao život na zemlji, potrebna je preciznost od 1:10³º. Život se sastoji od stotina tisuća bjelančevina, a da bi nastala samo jedna jedina, potrebna je preciznost u omjeru 1:10¹³º… Činjenica da je svijet stvoren s takvom preciznošću navodi da mora postojati „inteligentno biće“, Bog Stvoritelj koji ga je s tolikom preciznošću stvorilo. Nevjerojatno je da može postojati baš tolika slučajnost.

Snježana Foršek 

8. veljače 2014. u Duhovnom centru sv. Ivana od Križa u zagrebačkim Remetama, mr. sc. Nikolina Ćorak održala je predavanje: „Dostojanstvo i život, aktualne rasprave na razini Europske unije“. Izlaganje je održano u okviru susreta završenih studenata Sustavnog studija duhovnosti, u  smislu cjeloživotnog obrazovanja.

Mr. Ćorak zaustavila se na dva izvješća predstavljena u Europskom parlamentu: na „Rezoluciji o  seksualnom i  reproduktivnom zdravlju i pravima“, predstavljenu od portugalske parlamentarke Edite Estrele, koje je po njoj nazvano „Estrela“ i na „Izvješću o planu EU-a protiv homofobije i diskriminacije na temelju spolne orijentacije i rodnog identiteta“ nazvano “Lunacek”, po parlamentarki iz Austrije Urlike Lunacek.

Izvješće Estrela priziva tzv. „pravo“ na pobačaj, što je protiv pravnog poretka EU te nije u skladu s  temeljnim pravom na život svakog ljudskog bića; poziva na ograničavanje međunarodno priznatog prava na priziv savjesti; zagovara seksualnu inicijaciju u preranoj dobi – primjerice: obavezno podučavanje o samozadovoljavanju u dobi od 0 do 4 godine; djeca u dobi od 4 do 6 godina trebaju biti upoznata sa istospolnim odnosima i seksualnim osjećajima; u dobi od 6 do 9 godina djeca trebaju nastaviti učiti o ugodi prilikom dodirivanja vlasitotg tijela ali ih treba upoznati i s različitim metodama začeća i osnovnom idejom kontracepcije; djecu u dobi od 9 do 12 godina treba upozoravati o prvom seksualnom iskustvu, samozadovoljavanju te ih podučiti da donose svjesne odluke hoće li imati seksualno iskustvo ili ne, te o učinkovitoj uporabi kontracepcijsih sredstava.

Zahvaljujući masovnoj reakciji građana, neobvezujuća rezolucija Estrela, odbačena je u Europskom parlamentu 10. prosinca 2013. (na Međunarodni dan ljudskih prava), a prihvaćeni su amandmani, čija je glavna poruka da je formuliranje i provedba politike o seksualnom i reproduktivnom zdravlju te o spolnom odgoju u školama, u nadležnosti država članica.

Na prvi pogled, nacrt izvješća „Lunacek“ se ne čini sporan, jer navodi kako su osobe homoseksualne orjentacije također ljudska bića te da se i na njih primjenjuju ljudska prava, što je neupitno istinito, ali u sljedećem koraku nastoje argumentirati da su homoseksualni zahtjevi ljudska prava. Izvješće je usvojeno na plenarnom zasjedanju Europskog parlamenta u Strasbourgu 4. veljače. Važno je napomenuti kako usvojeno izvješće ne može rezultirati stvaranjem obaveze za države članice da usvoje zakone koji, primjerice, legaliziraju homoseksualni brak ili mogućnost posvajanja djece.

Na dnevni red Parlamenta izvješće Lunacek uvršteno je zaobilaženjem parlamentarnih odbora u čijoj su nadležnosti zdravstvo, zakonodavstvo i obrazovanje. Nacrt dokumenta predviđen je za glasovanje na plenarnoj sjednici bez ikakve rasprave. Izvješće ne poštuje načelo subsidijarnosti; potiče stvaranje dvoklasnog društva (LGBT i ostali), ne poštujući načelo prema kojem bi svi građani trebali imati puno pravo na ostvarivanje jednakih ljudskih prava; temeljeno je na lažnoj znanosti; ugrožava slobodu i neovisnost znanstvene rasprave.

Mr. Ćorak završila je izlaganje riječima: “Premda smo svjedoci naoko obeshrabrujućih političkih i kulturalnih događanja, nadu budi činjenica da postoji mreža razboritih istinoljubitelja, što dokazuju: uspjeh inicijative “Jedan od nas“, odbijanje izvješća „Estrela“ te 200 000 potpisa protiv izvješća „Lunacek“. Također, pozitivno je što su građani zainteresirani i informirani o aktivnostima Europskog parlamenta, te žele dati svoj doprinos istinitom shvaćanju koncepta ljudskih prava”.