silvija.migles@gmail.com. Viša asistentica pri Katedri socijalnog nauka Crkve, na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Vlaška 38, p.p. 432, 10000 Zagreb. Rođena u Varaždinu 31. svibnja 1978. godine. Nakon osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja, upisuje 1996. godine studij na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Nakon što je 2003. godine stekla diplomu iz teologije, na istom Fakultetu upisala je specijalizaciju iz moralne teologije. U razdoblju od 2001. do 2005. godine, u osnovnoj školi Novi Marof, poučava katolički vjeronauk te je aktivno uključena u pastoralni rad i katehezu, u župi Kraljice svete krunice u Remetincu. Od 11. srpnja 2005. godine zaposlena je na KBF-u Sveučilišta u Zagrebu, pri Katedri socijalnog nauka Crkve, kao znanstvena novakinja-asistentica, zbog istraživačkog rada na projektu prof. dr. sc. Stjepana Balobana pod nazivom „Teološko fundiranje solidarnosti u hrvatskom društvu“ (0203007), kao i daljnjeg usavršavanja. Po završetku spomenutoga projekta, Fakultet ju je 1. ožujka 2007. godine, razvrstao na novoimenovani projekt „Supsidijarnost u hrvatskom društvu“ (203-1941533-0732), pod vodstvom glavnog istraživača prof. dr. sc. Stjepana Balobana. Magisterij u teologiji stekla je 2. srpnja 2008. godine, a 28. rujna 2011. godine obranom doktorske disertacije s naslovom Teološka misao Marijana Valkovića u razvoju crkvenog i društvenog života u Hrvatskoj, izrađene pod mentorskim vodstvom prof. dr. sc. Stjepana Balobana, stekla je doktorat u teologiji. 2011. godine izabrana je u svojstvu znanstvenog novaka u suradničko zvanje i na radno mjesto višeg asistenta pri istoj Katedri. Kontinuirano od akad. god. 2008./2009. sudjeluje u izvođenju nastave pri Katedri socijalnog nauka Crkve i Katedri moralne teologije.

Vladimir Lončarević rođen je 26. srpnja 1960. u Zagrebu, gdje je 1985. završio studij kroatistike na Filozofskom fakultetu te magistrirao 2002, a doktorirao je 2004. na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu. Radio je kao lektor, novinar, urednik, državni službenik, a od 1999. radi u Uredu Predsjednika Republike kao pomoćnik savjetnika za unutarnju politiku. Godine 2009. stekao je znanstveno zvanje znanstvenog suradnika, a 2011. izabran je u nastavno zvanje docenta. Honorarno predaje na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu i na Hrvatskom katoličkom sveučilištu. Objavio je knjige: Oslobađanje povijesti (eseji, 1997), Luči Ljubomira Marakovića(znanstvena monografija, 2003), Književnost i Hrvatski katolički pokret (znanstvena monografija, 2005); priredio antologije Krist u hrvatskom pjesništvu od Jurja Šižgorića do naših dana (2007) i Sveti Franjo u hrvatskom pjesništvu (s B. Petračem i N. Videk; 2009) teKrižni put u stihovima hrvatskih pjesnika XX. st. (2010). Osim znanstvenih i stručnih članaka i studija u zbornicima, stručnim publikacijama, znanstvenim i književnim časopisima, objavio je oko tisuću raznih članaka u različitim listovima, novinama, revijama i časopisima, priredio i (su)uredio više knjižnih izdanja i zbornika, recenzirao je više znanstvenih radova i udžbenika za srednju i osnovnu školu, održao je niz javnih predavanja i tribina o raznim temama te nastupio na više znanstvenih simpozija. Urednik je biblioteke „Hrvatska katolička baština XX. st.“ (izdanje Glasa Koncila) i predsjednik žirija „Susreta hrvatskoga duhovnoga književnoga stvaralaštva Stjepan Kranjčić“. Bio je glavni urednik lista „MI“ 1992-1997. i priloga „Zbor“ (1991-1999) te predsjednik Hrvatskog katoličkog zbora MI 2003-2007. Član je Matice hrvatske i Društva hrvatskih književnika. Oženjen je otac četvero djece. Živi u Zagrebu.

Zaposlen na KBF-u Sveučilišta u Osijeku, adresa: Strossmayerov trg 5, Đakovo, tel. 812-252. Rođen je 26. rujna 1973. u Osijeku. Od 1992. do 1994. studira filozofiju i teologiju na Teologiji u Đakovu. Teološke studije nastavlja na Papinskome sveučilištu Gregoriana u Rimu, gdje diplomira 1997. Iste godine upisuje poslijediplomski studij iz fundamentalne teologije na Teološkome fakultetu Papinskoga sveučilišta Gregoriana u Rimu. Jedan semestar (zimski semestar ak. god. 1997./98.) studira i u Cambridgeu (SAD) na »Weston Jesuit School of Theology«. Naslov magistra fundamentalne teologije postiže 15. lipnja 1999. Naslov magistarske radnje glasi: »Pojam uzvišenoga kod Immanuela Kanta i Hansa Ursa von Balthasara«. Upisuje doktorat i brani doktorsku tezu 24. siječnja 2002. također na Teološkom fakultetu Papinskoga sveučilišta Gregoriana u Rimu. Naslov teze glasi »Smisao za bogo-ljudsko. Transcendentalno-teološka rasprava o estetikama Immanuela Kanta i Hansa Ursa von Balthasara«. Za svećenika Đakovačko-osječke nadbiskupije zaređen je 29. lipnja 1998. u Đakovu. Od 2008. predstojnik je Katedre dogmatske teologije, a prodekan za znanost na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku od 2008.-2010. Od 2008. godine glavni je i odgovorni urednik teološkoga časopisa »Diacovensia«, a od 2009. glavni i odgovorni urednik Međunarodnoga katoličkog časopisa »Communio« (hrvatska redakcija). 2010. godine izabran je za voditelja Odsjeka za sustavnu teologiju KBF-a u Đakovu. Od 2014. dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu.

1. Credo. Meditacije o apostolskoj ispovijesti vjere, KS, Zagreb 2001.
2. Sinn für das Gott-Menschliche. Transzendental-theologisches Gespräch zwischen den Ästhetiken von Immanuel Kant und Hans Urs von Balthasar, Echter Verlag, Würzburg, 2003.
3. Vesperae Sapientiae Christianae. Tribine 1 (prir.), KS, Zagreb, 2003.
4. Vesperae Sapientiae Christianae. Tribine 2 (prir.), KS, Zagreb, 2005.
5. Za tragovima Božjim. Teološka traganja Karla Rahnera i Hansa Ursa von Balthasara (prir.), Biblioteka Diacovensia – Studije 10, Đakovo, 2007.
6. Vesperae Sapientiae Christianae. Tribine 3, KS, Zagreb, 2008.
7. Teološka promišljanja o knjizi »Isus iz Nazareta« Josepha Ratzingera/Bendikta XVI. (prir.), KS, Zagreb, 2008.
8. Iščekivati i požurivati dolazak Dana Božjega. Zbornik prigodom 65. obljetnice života Pere Aračića (prir. zajedno s Ivom Džinićem), Biblioteka Diacovensia, Đakovo, 2009.
9. Multorum fratrum vehementissima postulatione et maxime tua iussione compulsus. Zbornik radova u čast prof. dr. sc. fra Marijanu Mandacu prigodom 70. obljetnice života, (prir.), Služba Božja, Makarska, 2010.

10. Šutnja – dokolica – molitva, Vesperae sapientiae christianae IV, KS, Zagreb, 2011. 

11. Sretni u nadi. Teološka razmatranja o sreći, HILP, Zagreb, 2013.
12. Vršcima prstiju na zemlji. O molitvi Gospodnjoj, Panni, Đakovo, 2014.

Rodio se u Zagrebu 14. 10. 1974. godine. 1999. na zagrebačkom Filozofskom fakultetu diplomirao je filozofiju i opću lingvistiku. Zvanje magistra znanosti komparativne književnosti stekao je na Sveučilištu Stanford u Sjedinjenim Američkim Državama 2006. godine. Iste godine ušao je u Red bosonogih karmelićana. Na zagrebačkom Katoličkom bogoslovnom fakultetu 2007. godine upisao je studij teologije. Četvrtu i petu godinu istog studija završio je na Pontifikalnom sveučilištu u Salamanci. Diplomirao je u Zagrebu 2014. godine.

Rođena 15. siječnja 1964. u Čakovcu u Međimurju. Nakon završene osnovne škole, u Sv. Martinu na Muri, nastavlja sa srednjoškolskom naobrazbom u Zagrebu kao kandidatica redovničke družbe Kćeri Božje ljubavi. Prve zavjete polaže 1985., a doživotne 1990. Teološku naobrazbu na FTI-u na Odjelu za kršćanski nazor, u Zagrebu, započinje kao redovna studentica 1982., a zatim nastavlja  izvanredni studij te diplomira 1993. Za vrijeme studija radi kao vjeroučiteljica župskog i školskog vjeronauka, a u jesen 1994. odlazi na poslijediplomski studij iz duhovnosti na Papinski Institut Teresianum gdje postiže magisterij 1997., a 1999. brani doktorsku disertaciju na temu Siromaštvo i »sve za siromahe« u životu i duhovnom iskustvu Majke Franziske Lechner utemeljiteljice Družbe Kćeri Božje ljubavi. Od 1999. do 2007. djeluje kao odgojiteljica u početnoj redovničkoj formaciji, ujedno je članica i voditeljica Povjerenstva za redovnički odgoj pri Hrvatskoj uniji viših redovničkih poglavarica. Od 2003. do 2007. predaje Duhovnu teologiju na Školi za novakinje u Zagrebu. Kao vicepostulatorica kauze Drinskih mučenica i kao vanjska suradnica pri Kongregaciji za kauze svetih u Rimu, piše Poziciju o njihovu mučeništvu (2008.). Od 2008. do danas urednica glasila »Drinske mučenice«; voditeljica duhovnih obnova i seminara te duhovnih vježbi za sestre i laike; od 2003. do 2012. voditeljica vjerske emisije »Snaga Božje riječi« na Radio Mariji. Kao vanjska suradnica, 2012. predavala je seminar iz otačke duhovnosti na Teološkom studiju FTI-a (DI) na Jordanovcu.

Rođena je u Dubrovniku, 21. listopada 1980. godine, gdje je pohađala osnovnu školu i gimnaziju. Na Filozofskom fakultetu družbe Isusove u Zagrebu, diplomirala je filozofiju i religijske znanosti 2004. godine. Od 2004. do 2007. godine studira bioetiku, na papinskom sveučilištu Regina Apostolorum u Rimu, gdje magistrira na temu: Sredstva za očuvanje ljudskog života, usmjerenost k dobru osobe. Od 2005. do 2006. godine pohađa i završava jednogodišnji Master program Žena, kultura i društvo, na Institutu za viša istraživanja o ženi, pri Papinskom sveučilištu Regina Apostolorum i Europskom sveučilištu u Rimu. Studentica je postdiplomskog doktorskog studija, na Filozofskom fakultetu družbe Isusove u Zagrebu, u sklopu kojeg je predavala i izborne kolegije iz bioetike. Radila je kao tajnik  Studentskog katoličkog centra (SKAC Palma) te profesor etike u srednjoj školi. Također je i  poducavatelj Creighton model FertilityCare sustava. 

Rođen je 31. kolovoza 1973. u Čakovcu. Nakon osnovne škole koju je pohađao u Belici,  ušao je u sjemenište i 1992. završio Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju na Šalati. Studij teologije završava 1998. godine na KBF-u u Zagrebu i iste godine odlazi u Rim na specijalizaciju iz patrologie na institut »Augustinianum«. Za svećenika zaređen 1999. godine. Magistrirao je 2002. godine i trenutno završava doktorat iz Patrologije.  Od 2006. do 2014.  godine konventualan je u Duhovnom centru >Karmel - Sv. Ilije<, na Buškom jezeru, a od 2014. konventualan je u Samostanu “Gospe karmelske” na Krku u svojstvu Priora.

natalijabogovic@hotmail.com. Iz Njivica je, s otoka Krka. Rođena 13. prosinca 1972. u Rijeci. Osnovnu školu pohađala je u Malinskoj i u Omišlju, a srednju turističku školu završava 1990. godine u Krku, s maturalnom radnjom: Vatikan, grad – država. Od 1990. do 1997. godine pohađa studij Teologije u Rijeci, gdje 16. prosinca 1997. diplomira na temu: Pojam Boga u djelima F. M. Dostojevskog. Od 1997. do 2001. živi i radi na otoku Rabu. Predaje vjeronauk u višim razredima osnovne škole Ivana Rabljanina. U jesen 2001., kao stipendist krčke biskupije, odlazi na poslijediplomski studij u Rim, na Papinski Institut za Duhovnost >Teresianum<, gdje je 23. lipnja 2003. magistrirala iz područja teologije i duhovnosti temom: Tipologija žene u >Zamku duše< sv. Terezije Avilske. U jesen iste godine upisuje doktorat. Na otok Rab vraća se 2007., u osnovnu školu Ivana Rabljanina, gdje radi na zamjeni i predaje vjeronauk. U akademskoj godini 2007./2008. drži tečaj New Age – Next Age na >Sustavnom studiju duhovnosti<, u Zagrebu. Doktorsku disertaciju: Čovještvo Sina Božjeg kao mistagoški ključ. Komparativni studij sv. Terezije Avilske i Vladimira Solovjova s posebnim odnosom među djelima: >Put k savršenosti< i >Osnove duhovnog života<, brani 24. 06. 2008. Doktorira s uspjehom summa cum laude. Od rujna 2009, u svojstvu predstojnice, radi naMetropolitanskom pastoralnom institutu u Rijeci.

jasminka.domas@zg.t-com.hr. Živi i radi u Zagrebu. Magistar je znanosti i stručnjak za biblijski i suvremeni judaizam. Vanjska je suradnica Filozofskog fakulteta Družbe Isusove u Zagrebu, gdje predaje judaizam i židovsku kulturu i baštinu. Predaje judaizam i na fakultetu »Matija Vlačić Ilirik«. U domaćem i inozemnom tisku, kao i u elektroničkim medijima, objavila je više od tri stotine priloga s područja judaizma. Članica je Svjetske konferencije religija za mir, a devedesetih godina bila je članica međunarodne delegacije sastavljene od ljudi koji se u svojim zemljama zauzimaju za mir, i koju je u Vatikanu primio papa Ivan Pavao II. Članica je FraPEN-a i Hrvatskog društva pisaca, a počasna je članica Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava. Predsjednica je Udruge za vjersku slobodu u RH. Glasnogovornica je i potpredsjednica židovske bogoštovne zajednice Bet Israel u Zagrebu. Scenaristica je dokumentarnih TV filmova, a za američku Zakladu Vizualna povijest, kojoj je predsjednik poznati svjetski redatelj Steven Spielberg, snimila je više od 250 dokumentarnih iskaza žrtava Holokausta. Stalno je zaposlena na HRT-u. Radi kao urednica u Vanjsko političkoj redakciji Hrvatskog radija. Dosad je objavila jedanaest knjiga: Obitelj Mišpaha, Tjedne minijature slobode, Šabat šalom, Biblijske priče – prinos razumijevanju biblijskih značenja, Rebeka u nutrini duše, Židovska meditacija – istraživanja mističnih staza judaizma, Knjiga o ljubavi ili kako sam srela Anu Frank, Kabalističke poruke, 72 Imena, Nebo na zemlji i Poetski mistik. U izlasku je knjiga I Bog moli.  Pojedine knjige i kratke priče objavljene su na njemačkom, engleskom, talijanskom, češkom i slovenskom. Suradnica u izdanju Enciklopedije novih religija, naklada Ljevak, Zagreb, 2004. te u izdanju Općeg religijskog leksikona, Leksikografskog zavoda »Miroslav Krleža«, Zagreb, 2002. Uvrštena je u Hrvatsku književnu enciklopediju.

1. Šabat šalom, Židovska općina Zagreb, KD »Miroslav Šalom Freiberger«, 1999.
2. Biblijske priče-prinos razumijevanju biblijskih značenja, Zagrebačka židovska općina, KD, »Miroslav Šalom Freiberger«, Zagreb, 2000.
3. Nebo na Zemlji, hasidska mudrost, knjigu prevela i uredila J. Domaš, Profil, Biblioteka Phoenix, Zagreb, 2003.
4. Židovska meditacija-istraživanje mističnih staza judaizma, MISL, Zagreb, 2003.
5. Rebeka u nutrini duše, Židovska općina Zagreb, KD »Miroslav Šalom Freiberger« (prevedeno na njemački i talijanski).
6. Kabalističke poruke, MSL, Zagreb, 2006.
7. Meditacije, 72 Imena,  Židovska vjerska zajednica Bet Israel, Pop&Pop, Zagreb, 2008.