U okviru susreta završenih studenata, 8. ožujka 2014. prof. dr. sc. Stipe Kutleša održao je izlaganje: „Kako znanstvene činjenice navode (a ne dokazuju) postojanje Boga“.

Predavač progovara o uvijek aktualnom pitanju odnosa znanosti i religije. Stav mnogih znanstvenika je da je znanost i religiju nemoguće pomiriti. Mnogi drugi zastupaju mišljenje da sav njihov dugogodišnji znanstveni rad upravo potvrđuje njihovu vjeru, dok neki naslućuju da ih znanost navodi s ateističkog puta na put vjere.

Znanost ima svoju metodologiju, svoj način razumijevanja stvari i svoj pristup svijetu. Specifična je i odnosi se na određeno područje. Govor o Bogu može biti znanstven: teologija je znanost, ali govor o Bogu sa znanstvenog stajališta ne može biti potpun. Za vjeru u Boga znanost nije dovoljna, no, nije beskorisna. Obrazloženja su potrebna i korisna, iako se vjerovati može i bez znanosti. Vjernik koji nema veliko znanstveno znanje ponekad može bolje argumentirati postojanje Boga od vrhunskog znanstvenika.

Je li svemir nastao slučajno ili „programirano“? Svemir je racionalno spoznatljiv, jer u njemu postoji određeni red, objašnjiv zakonima. Svijet je racionalno uređen i „ugođen“ je baš tako da bude za čovjeka. Ova činjenica navodi postojanje „nekoga“ tko je svijet uredio: uzrok svijeta je izvan svijeta; izvan svemira postoji „inteligentno biće“ – uzrok svemira. Uz čudo uređenosti svijeta, čudna je i činjenica da svijet možemo matematički opisati. No, zakoni opisuju svijet, ali oni ne mogu biti pokretači. Kako je onda nastao svijet i tko ga je stvorio!? Predavač iznosi nekoliko primjera koji od tvrdnje o slučajnosti navode na Stvoritelja. Da bi nastao ugljik, koji je pretpostavka za život, određene rezonance trebaju biti zadovoljene sa devedeset i devet postotnom preciznošću. U protivnom, unatoč postojanju sastavnica (jezgri helija ili helija i berilija) u omjeru koji je potreban za njegov nastanak, one se neće spojiti na način da nastane ugljik. Da bi svemir nastao baš ovakav kakav jest, potrebna je stvarateljska preciznost svih stvari jednaka omjeru 1:10¹²³. Da bi nastao život na zemlji, potrebna je preciznost od 1:10³º. Život se sastoji od stotina tisuća bjelančevina, a da bi nastala samo jedna jedina, potrebna je preciznost u omjeru 1:10¹³º… Činjenica da je svijet stvoren s takvom preciznošću navodi da mora postojati „inteligentno biće“, Bog Stvoritelj koji ga je s tolikom preciznošću stvorilo. Nevjerojatno je da može postojati baš tolika slučajnost.

Snježana Foršek 

8. veljače 2014. u Duhovnom centru sv. Ivana od Križa u zagrebačkim Remetama, mr. sc. Nikolina Ćorak održala je predavanje: „Dostojanstvo i život, aktualne rasprave na razini Europske unije“. Izlaganje je održano u okviru susreta završenih studenata Sustavnog studija duhovnosti, u  smislu cjeloživotnog obrazovanja.

Mr. Ćorak zaustavila se na dva izvješća predstavljena u Europskom parlamentu: na „Rezoluciji o  seksualnom i  reproduktivnom zdravlju i pravima“, predstavljenu od portugalske parlamentarke Edite Estrele, koje je po njoj nazvano „Estrela“ i na „Izvješću o planu EU-a protiv homofobije i diskriminacije na temelju spolne orijentacije i rodnog identiteta“ nazvano “Lunacek”, po parlamentarki iz Austrije Urlike Lunacek.

Izvješće Estrela priziva tzv. „pravo“ na pobačaj, što je protiv pravnog poretka EU te nije u skladu s  temeljnim pravom na život svakog ljudskog bića; poziva na ograničavanje međunarodno priznatog prava na priziv savjesti; zagovara seksualnu inicijaciju u preranoj dobi – primjerice: obavezno podučavanje o samozadovoljavanju u dobi od 0 do 4 godine; djeca u dobi od 4 do 6 godina trebaju biti upoznata sa istospolnim odnosima i seksualnim osjećajima; u dobi od 6 do 9 godina djeca trebaju nastaviti učiti o ugodi prilikom dodirivanja vlasitotg tijela ali ih treba upoznati i s različitim metodama začeća i osnovnom idejom kontracepcije; djecu u dobi od 9 do 12 godina treba upozoravati o prvom seksualnom iskustvu, samozadovoljavanju te ih podučiti da donose svjesne odluke hoće li imati seksualno iskustvo ili ne, te o učinkovitoj uporabi kontracepcijsih sredstava.

Zahvaljujući masovnoj reakciji građana, neobvezujuća rezolucija Estrela, odbačena je u Europskom parlamentu 10. prosinca 2013. (na Međunarodni dan ljudskih prava), a prihvaćeni su amandmani, čija je glavna poruka da je formuliranje i provedba politike o seksualnom i reproduktivnom zdravlju te o spolnom odgoju u školama, u nadležnosti država članica.

Na prvi pogled, nacrt izvješća „Lunacek“ se ne čini sporan, jer navodi kako su osobe homoseksualne orjentacije također ljudska bića te da se i na njih primjenjuju ljudska prava, što je neupitno istinito, ali u sljedećem koraku nastoje argumentirati da su homoseksualni zahtjevi ljudska prava. Izvješće je usvojeno na plenarnom zasjedanju Europskog parlamenta u Strasbourgu 4. veljače. Važno je napomenuti kako usvojeno izvješće ne može rezultirati stvaranjem obaveze za države članice da usvoje zakone koji, primjerice, legaliziraju homoseksualni brak ili mogućnost posvajanja djece.

Na dnevni red Parlamenta izvješće Lunacek uvršteno je zaobilaženjem parlamentarnih odbora u čijoj su nadležnosti zdravstvo, zakonodavstvo i obrazovanje. Nacrt dokumenta predviđen je za glasovanje na plenarnoj sjednici bez ikakve rasprave. Izvješće ne poštuje načelo subsidijarnosti; potiče stvaranje dvoklasnog društva (LGBT i ostali), ne poštujući načelo prema kojem bi svi građani trebali imati puno pravo na ostvarivanje jednakih ljudskih prava; temeljeno je na lažnoj znanosti; ugrožava slobodu i neovisnost znanstvene rasprave.

Mr. Ćorak završila je izlaganje riječima: “Premda smo svjedoci naoko obeshrabrujućih političkih i kulturalnih događanja, nadu budi činjenica da postoji mreža razboritih istinoljubitelja, što dokazuju: uspjeh inicijative “Jedan od nas“, odbijanje izvješća „Estrela“ te 200 000 potpisa protiv izvješća „Lunacek“. Također, pozitivno je što su građani zainteresirani i informirani o aktivnostima Europskog parlamenta, te žele dati svoj doprinos istinitom shvaćanju koncepta ljudskih prava”.

Završeni studenti Sustavnog studija duhovnosti jedva su dočekali ponovno okupljanje u remetskom Karmelu. Unatoč kišnom i hladnom vremenu, ex alumni iz svih studijskih generacija radosno su pristigli na prvi susret u novoj akademskoj godini, koji je održan 9. studenog 2013.

Nakon molitvenog dijela susreta, predavanje: “Sveta Terezija od Isusa – duhovna žena u XVI. stoljeću u Španjolskoj” održao je predstojnik SSD-a, dr. sc. Dario Tokić.

Predavač ističe kako je, za razumijevanje lika i djela sv. Terezije Avilske, važno stalno imati na pameti činjenicu da je bila žena. U 16. stoljeću u Kastilji žena je bila podređeno biće. Smatralo se da je stvorena samo za čuvanje kuće i obavljanje jednostavnih kućanskih poslova te da: “obzirom da joj je narav ograničila razumijevanje, a onda i riječi i misli”,  treba biti zatvorena u kući i šutjeti. Sv. Terezija činila je sve suprotno od toga: pisala je, govorila, putovala i bavila se duhovnošću, što je izazivalo posebnu sumnjičavost učenih ljudi, teologa i Inkvizicije te je bila izložena neprekidnom promatranju i ispitivanjima. Stoga je Terezija, kako bi ublažila napade i  uspjela provesti djelo obnove za koje je spoznala da ga Gospodin, posluživši se njome, želi učiniti, koristila izraze poput: “mi žene smo za ništa”, “žena sam slaba i nikakva”, kako bi udovoljila općeprihvaćenom uvjerenju kojega nije bila istomišljenik. Njezin rječnik iščitavan je kao znak njene velike poniznosti – što je posve ispravno – ali i kao njena podređenost i prihvaćanje tadašnjeg mentaliteta, s kojim se ona nikako nije slagala.

Svjesna vrijednosti svoga molitvenog iskustva, Terezija nastoji i drugima pomoći u napredovanju na duhovnom putu. Govori o gospodstvu nad svjetskom časti i svim svjetskim obzirima, što ga Gospodin daruje duši, snagom molitve. Potiče duše koje žele ići putem molitve da odlučnom odlučnošću (determinada determinación), bez obzira na sve opasnosti i prigovore, ne dozvole da ih išta odvuče od prijateljevanja s Kristom u molitvi. Svetica osjeća posebnu naklonost i Ljubav dobrog Boga prema ženama, a  konkretan primjer i model duhovne žene (mujer espiritual) za nju je uvijek Blažena Djevica Marija.

Budući da nije živjela onako kako je – po ondašnjem shvaćanju – trebala živjeti poštena žena i redovnica, bila je neprestano izložena mnogovrsnim pritiscima a i cijela Obnova skoro je bila ugušena u jesen 1578., dolaskom novog nuncija Filipa Sege, koji ju naziva: “buntovnom ženom, skitnicom, neposlušnom, tvrdoglavom, koja pod naslovom pobožnosti izmišlja loše nauke…” No, nije se dala pokolebati, a ohrabrio ju je sam Isus, progovorivši joj, u molitvi: “Dok se živi, nije dobitak u nastojanju da me se više uživa, nego u vršenju moje volje”.

O. Dario naglasio je i da se doseg Terezijinih stavova ne može potpuno shvatiti ukoliko se smetne s uma tadašnje izjednačavanje vjere i Crkve s Inkvizicijom. U posljednjoj rečenici koju je izrekla na samrtnoj postelji: “Napokon, umirem kao kćerka Crkve”, uz ispovijest vjere, možemo čuti i njen pobjednički uzvik. Jer u vremenu kad se jasno držalo da izvan Crkve nema spasenja, i nakon svega što je proživjela od onih koji bi je rado vidjeli ‘izvan’, stigla je u sigurnu luku spasa i to u barci – Crkvi a, u Barku Spasenja privukla je i mnoge druge.

Dragi Bog nas i danas, draguljima Terezijine pisane ostavštine, poučava i poručuje nam: živite u svijetu i ljubite ga, ali ne idite putevima na koje vas svjetski vjetrovi navode. Odlučnom odlučnošću ustrajte na Putu koji jest Istina i Život.

Susret je završio druženjem u čitaonici Studija, iz koje nitko nije izašao mrka lica. Dragi Isuse, hvala Ti za ovaj Studij i za prijateljstva koja si nam, po njemu, darovao!

Snježana Foršek

Još jedan radostan susret završenih studenata Sustavnog studija duhovnosti održan je 2. ožujka 2013. Susret je, prema uobičajenom rasporedu, započeo molitvom koju je vodila prof. Biserka Jelenić. Potom je prof. dr. sc. Jure Zečević, OCD, održao predavanje na temu: »Produbljenje vjere pomoću meditacije nad sakralnim slikama«. Read more →