Čestit Božić i blagoslovleno novo 2021. ljeto
Svim posjetiteljima stranice
čestit Božić
i blagoslovljeno novo 2021. ljeto.
Svim posjetiteljima stranice
čestit Božić
i blagoslovljeno novo 2021. ljeto.
Cijenjene predavačice i predavači, polaznice i polaznici Sustavnog studija duhovnosti!
Kao što vam je poznato, prema planu za 2020./2021. nastavnu godinu, svečano obilježavanje Dana Sustavnog studija duhovnosti i studija Teologije posvećenog života s promocijom novih diplomanata trebalo je biti održano 12. prosinca 2020.
S obzirom da je
1) očekivani broj sudionika svečanosti nekoliko puta veći od broja osoba koji je trenutno – zbog aktualne epidemiološke situacije – dozvoljen,
2) izgledna mogućnost da bi određeni broj sudionika u ranije oglašenom terminu svečanosti bio obvezan biti u samoizolaciji i
3) zbog prevelikog epidemiološkog rizika vezanog uz putovanja većeg broja diplomanata i njihovih gostiju u Zagreb,
primorani smo izmijeniti planirani termin Dana studija i promocije (svečanog uručenja diploma), te ćemo ih, umjesto 12. prosinca 2020., održati u jednom terminu poslije Uskrsa 2021. (4. travnja 2021.), kada epidemiološke okolnosti – nadamo se – budu povoljnije. Termin će biti pravovremeno određen i oglašen.
Poštovane polaznice i polaznici studija kojima je do diplome preostalo još nekoliko ispita i diplomski rad, podržavamo Vas i potičemo da ovih nekoliko mjeseci do odgođene promocije iskoristite za polaganje preostalih ispita i izradu svojih diplomskih radova, kako biste ispunili sve svoje studentske obveze, dovršili studij i sudjelovali, s Božjom pomoću, na predstojećoj proljetnoj promociji.
Molimo svi zajedno Gospodina da blagoslovi ljudsku obitelj i odagna od nje svako zlo, da nam umnoži vjeru, učvrsti ufanje i usavrši ljubav, radi vremenitog i vječnog dobra cijelog ljudskog roda.
Prof. dr. sc. Franjo Podgorelec, predstojnik
Cijenjene studentice i studenti,
Tajništvo ne ureduje u srijedu 1. srpnja 2020. iz razloga što se u zgradi studija održava izborni kapitul otaca karmelićana Hrvatske provincije, koji preporučamo u Vaše molitve.
Duh Sveti neka nadahnjuje i vodi sve sudionike. Amen.
Cijenjene studentice i studenti,
u srijedu 24. lipnja 2020. Tajništvo iznimno ureduje od 16.00 do 18.00 sati.
Poštovane, poštovani,
Tajništvo ureduje u zgradi studija srijedom od 16.00 do 19.00 sati, zaključno sa srijedom 15. srpnja 2020.
U okviru susreta završenih studenata, 8. ožujka 2014. prof. dr. sc. Stipe Kutleša održao je izlaganje: „Kako znanstvene činjenice navode (a ne dokazuju) postojanje Boga“.
Predavač progovara o uvijek aktualnom pitanju odnosa znanosti i religije. Stav mnogih znanstvenika je da je znanost i religiju nemoguće pomiriti. Mnogi drugi zastupaju mišljenje da sav njihov dugogodišnji znanstveni rad upravo potvrđuje njihovu vjeru, dok neki naslućuju da ih znanost navodi s ateističkog puta na put vjere.
Znanost ima svoju metodologiju, svoj način razumijevanja stvari i svoj pristup svijetu. Specifična je i odnosi se na određeno područje. Govor o Bogu može biti znanstven: teologija je znanost, ali govor o Bogu sa znanstvenog stajališta ne može biti potpun. Za vjeru u Boga znanost nije dovoljna, no, nije beskorisna. Obrazloženja su potrebna i korisna, iako se vjerovati može i bez znanosti. Vjernik koji nema veliko znanstveno znanje ponekad može bolje argumentirati postojanje Boga od vrhunskog znanstvenika.
Je li svemir nastao slučajno ili „programirano“? Svemir je racionalno spoznatljiv, jer u njemu postoji određeni red, objašnjiv zakonima. Svijet je racionalno uređen i „ugođen“ je baš tako da bude za čovjeka. Ova činjenica navodi postojanje „nekoga“ tko je svijet uredio: uzrok svijeta je izvan svijeta; izvan svemira postoji „inteligentno biće“ – uzrok svemira. Uz čudo uređenosti svijeta, čudna je i činjenica da svijet možemo matematički opisati. No, zakoni opisuju svijet, ali oni ne mogu biti pokretači. Kako je onda nastao svijet i tko ga je stvorio!? Predavač iznosi nekoliko primjera koji od tvrdnje o slučajnosti navode na Stvoritelja. Da bi nastao ugljik, koji je pretpostavka za život, određene rezonance trebaju biti zadovoljene sa devedeset i devet postotnom preciznošću. U protivnom, unatoč postojanju sastavnica (jezgri helija ili helija i berilija) u omjeru koji je potreban za njegov nastanak, one se neće spojiti na način da nastane ugljik. Da bi svemir nastao baš ovakav kakav jest, potrebna je stvarateljska preciznost svih stvari jednaka omjeru 1:10¹²³. Da bi nastao život na zemlji, potrebna je preciznost od 1:10³º. Život se sastoji od stotina tisuća bjelančevina, a da bi nastala samo jedna jedina, potrebna je preciznost u omjeru 1:10¹³º… Činjenica da je svijet stvoren s takvom preciznošću navodi da mora postojati „inteligentno biće“, Bog Stvoritelj koji ga je s tolikom preciznošću stvorilo. Nevjerojatno je da može postojati baš tolika slučajnost.
Snježana Foršek
Srijedom: 15:30-18:30
Tijekom predavanja*:
Petkom: 16:00 – 20:30
Subotom: 8:00 – 18:00
Tajništvo ne ureduje za vrijeme ljetnog odmora: od 15. srpnja do 1. rujna.
* Predavanja započinju početkom listopada i traju do kraja svibnja. Za točan raspored pogledati kalendar.
Tijekom predavanja:
Petak: 16:00 – 20:30
Subota: 8:00 – 18:00