Cijenjene studentice i studenti,

Tajništvo ne ureduje u srijedu 1. srpnja 2020. iz razloga što se u zgradi studija održava izborni kapitul otaca karmelićana Hrvatske provincije, koji preporučamo u Vaše molitve.

Duh Sveti neka nadahnjuje i vodi sve sudionike. Amen.

Cijenjene studentice i studenti,

u srijedu 24. lipnja 2020. Tajništvo iznimno ureduje od 16.00 do 18.00 sati.

Poštovane, poštovani,

Tajništvo ureduje u zgradi studija srijedom od 16.00 do 19.00 sati, zaključno sa srijedom 15. srpnja 2020.

“Ja sam Uskrsnuće i Život”

Poštovane studentice i studenti,

sukladno odredbi Nacionalnog stožera civilne zaštite da se kroz dva tjedna prekida klasični način predavanja na svim fakultetima i školama, nastava se neće održati slijedećeg vikenda 20. i 21. ožujka 2020. na Sustavnom studiju duhovnosti.

O svim daljnjim novostima ćemo vas na vrijeme obavijestiti.

Pozdrav i Božji blagoslov.

o. Franjo Podgorelec, predstojnik studija

Poštovane studentice i studenti,

u petak 7. veljače 2020., zbog bolesti nastavnice, neće biti održana prva dva nastavna sata te će nastava započeti u 18:30 sati.

Preostala dva nastavna sata iz Liturgijske duhovnosti biti će održana naknadno.

U okviru susreta završenih studenata, 8. ožujka 2014. prof. dr. sc. Stipe Kutleša održao je izlaganje: „Kako znanstvene činjenice navode (a ne dokazuju) postojanje Boga“.

Predavač progovara o uvijek aktualnom pitanju odnosa znanosti i religije. Stav mnogih znanstvenika je da je znanost i religiju nemoguće pomiriti. Mnogi drugi zastupaju mišljenje da sav njihov dugogodišnji znanstveni rad upravo potvrđuje njihovu vjeru, dok neki naslućuju da ih znanost navodi s ateističkog puta na put vjere.

Znanost ima svoju metodologiju, svoj način razumijevanja stvari i svoj pristup svijetu. Specifična je i odnosi se na određeno područje. Govor o Bogu može biti znanstven: teologija je znanost, ali govor o Bogu sa znanstvenog stajališta ne može biti potpun. Za vjeru u Boga znanost nije dovoljna, no, nije beskorisna. Obrazloženja su potrebna i korisna, iako se vjerovati može i bez znanosti. Vjernik koji nema veliko znanstveno znanje ponekad može bolje argumentirati postojanje Boga od vrhunskog znanstvenika.

Je li svemir nastao slučajno ili „programirano“? Svemir je racionalno spoznatljiv, jer u njemu postoji određeni red, objašnjiv zakonima. Svijet je racionalno uređen i „ugođen“ je baš tako da bude za čovjeka. Ova činjenica navodi postojanje „nekoga“ tko je svijet uredio: uzrok svijeta je izvan svijeta; izvan svemira postoji „inteligentno biće“ – uzrok svemira. Uz čudo uređenosti svijeta, čudna je i činjenica da svijet možemo matematički opisati. No, zakoni opisuju svijet, ali oni ne mogu biti pokretači. Kako je onda nastao svijet i tko ga je stvorio!? Predavač iznosi nekoliko primjera koji od tvrdnje o slučajnosti navode na Stvoritelja. Da bi nastao ugljik, koji je pretpostavka za život, određene rezonance trebaju biti zadovoljene sa devedeset i devet postotnom preciznošću. U protivnom, unatoč postojanju sastavnica (jezgri helija ili helija i berilija) u omjeru koji je potreban za njegov nastanak, one se neće spojiti na način da nastane ugljik. Da bi svemir nastao baš ovakav kakav jest, potrebna je stvarateljska preciznost svih stvari jednaka omjeru 1:10¹²³. Da bi nastao život na zemlji, potrebna je preciznost od 1:10³º. Život se sastoji od stotina tisuća bjelančevina, a da bi nastala samo jedna jedina, potrebna je preciznost u omjeru 1:10¹³º… Činjenica da je svijet stvoren s takvom preciznošću navodi da mora postojati „inteligentno biće“, Bog Stvoritelj koji ga je s tolikom preciznošću stvorilo. Nevjerojatno je da može postojati baš tolika slučajnost.

Snježana Foršek