Poštovane studentice, poštovani studenti,

prvi nastavni vikend održat će se u petak 5. i u subotu 6. studenoga 2021.

U subotu, 22. svibnja 2021. u predvorju Duhovnoga centra sv. Ivana od Križa svečano su promovirani sljedeći diplomanti Sustavnoga studija duhovnosti: Željko Brkljačić, Nedeljka Duvnjak, fra Marko Galić, Anton Gržeta, fra Anto Lukenda, Nada Prlić i Vlasta Sugj. Za najbolji ostvareni uspjeh s prosjekom 5, 0 posebno su pohvaljene Nada Prlić i Vlasta Sugj.

Predstojnik SSD-a, o. Franjo Podgorelec, u uvodnom je govoru najprije izrazio doborodošlicu Duhu Svetom, a zatim pozdravio sve nazočne, posebno diplomante. Čestitao im je na uspjehu te pozvao i ostale studente da ustrajno i hrabro idu njihovim putem. Diplomski rad Nade Prlić “Percepcija duhovnosti, duhovne skrbi i kompetencija u pružanju duhovne skrbi studenata sestrinstva” proglašen je najboljim, a o. Franjo istaknuo ga je kao značajan doprinos literaturi proučavanoga područja na hrvatskome jeziku.

Diplomantica Prlić zahvalila je, u ime diplomanata, svim predavačicama i predavačima, kao primjerima žive duhovnosti, na njihovu nesebičnom trudu, radu i poticanju na duhovni razvoj. Posebnu zahvalu izrazila je anđelu SSD-a, tajnici Snježani, za svu radnu i životnu energiju kojom je pomagala studentima na njihovu putu. Govor je zaključila zahvalom Duhu Svetome jer nas čini radosnijima što smo kršćani i što možemo biti sredstvo za svjedočenje i proslavu Božje ljubavi, a to i jest svrha ovoga Studija.

Čestitkama i zahvalama pridružila se i predstavnica generacije koja je završila dvogodišnje studiranje Ivkica Mamić, opisujući vikende na predavanjima pune zadovoljstva ne samo zbog proširivanja znanja o kršćanskoj duhovnosti nego i zbog druženja te stjecanja novih kvalitetnih poznanstava i prijateljstava. Kao posebnu radost studenata izdvojila je subotnje svete mise.

Cijeli program svojim glazbenim interpretacijama obogatila je naša bivša studentica Tamara Perc, a sudionike i najvažnije trenutke programa vješto je zabilježio fotoaparatom gosp. Marko Gluhak. Hvala im!

Naša Ivkica na kraju nas je podsjetila na riječi o. Vinka Mamića: Niste vi slučajno došli na ovaj Studij. Vi ste tu s razlogom jer vas je On pozvao. Stoga, uz zahvale dragome Gospodinu, odazovimo se Njegovu pozivu, vjerno Mu služimo i dopustimo da nas mijenja na slavu svoju!

Iskrene čestitke i veliko hvala svima!

Senka Sušac, polaznica SSD-a

Svim posjetiteljima stranice

čestit Božić

i blagoslovljeno novo 2021. ljeto.

U okviru susreta završenih studenata, 8. ožujka 2014. prof. dr. sc. Stipe Kutleša održao je izlaganje: „Kako znanstvene činjenice navode (a ne dokazuju) postojanje Boga“.

Predavač progovara o uvijek aktualnom pitanju odnosa znanosti i religije. Stav mnogih znanstvenika je da je znanost i religiju nemoguće pomiriti. Mnogi drugi zastupaju mišljenje da sav njihov dugogodišnji znanstveni rad upravo potvrđuje njihovu vjeru, dok neki naslućuju da ih znanost navodi s ateističkog puta na put vjere.

Znanost ima svoju metodologiju, svoj način razumijevanja stvari i svoj pristup svijetu. Specifična je i odnosi se na određeno područje. Govor o Bogu može biti znanstven: teologija je znanost, ali govor o Bogu sa znanstvenog stajališta ne može biti potpun. Za vjeru u Boga znanost nije dovoljna, no, nije beskorisna. Obrazloženja su potrebna i korisna, iako se vjerovati može i bez znanosti. Vjernik koji nema veliko znanstveno znanje ponekad može bolje argumentirati postojanje Boga od vrhunskog znanstvenika.

Je li svemir nastao slučajno ili „programirano“? Svemir je racionalno spoznatljiv, jer u njemu postoji određeni red, objašnjiv zakonima. Svijet je racionalno uređen i „ugođen“ je baš tako da bude za čovjeka. Ova činjenica navodi postojanje „nekoga“ tko je svijet uredio: uzrok svijeta je izvan svijeta; izvan svemira postoji „inteligentno biće“ – uzrok svemira. Uz čudo uređenosti svijeta, čudna je i činjenica da svijet možemo matematički opisati. No, zakoni opisuju svijet, ali oni ne mogu biti pokretači. Kako je onda nastao svijet i tko ga je stvorio!? Predavač iznosi nekoliko primjera koji od tvrdnje o slučajnosti navode na Stvoritelja. Da bi nastao ugljik, koji je pretpostavka za život, određene rezonance trebaju biti zadovoljene sa devedeset i devet postotnom preciznošću. U protivnom, unatoč postojanju sastavnica (jezgri helija ili helija i berilija) u omjeru koji je potreban za njegov nastanak, one se neće spojiti na način da nastane ugljik. Da bi svemir nastao baš ovakav kakav jest, potrebna je stvarateljska preciznost svih stvari jednaka omjeru 1:10¹²³. Da bi nastao život na zemlji, potrebna je preciznost od 1:10³º. Život se sastoji od stotina tisuća bjelančevina, a da bi nastala samo jedna jedina, potrebna je preciznost u omjeru 1:10¹³º… Činjenica da je svijet stvoren s takvom preciznošću navodi da mora postojati „inteligentno biće“, Bog Stvoritelj koji ga je s tolikom preciznošću stvorilo. Nevjerojatno je da može postojati baš tolika slučajnost.

Snježana Foršek