Okvirni saržaj: u vremenu »Božje smrti« i »odsutnoga Boga«, kako ponekad nazivaju i naše vrijeme, proučavanjem »Vježbe Božje prisutnosti«, naziva poznatog u povijesti duhovnosti, nastoji se, uvažavajući suvremena spoznajna postignuća, pridonijeti vlastitom iskustvu živoga i prisutnoga Boga. Posebni sadržaji: upoznavanje načina i metoda uočavanja i posvješćivanja Božje prisutnosti. Stječe se kompetencija za razumijevanje, izgrađivanje i ostvarivanje meditativne i kontemplativne dimenzije čovjeka, koja je nezaobilazna sastavnica u formaciji i obrazovanju za animatore i članove molitvenih skupina. Oblici izvođenja: dijaloška predavanja uz korištenje audiovizualnih pomagala. Ispiti:usmeno ili pismeno. Praćenje uspješnosti: anketa i analiza ispitnih rezultata.

Sažeti prikaz molitve u Starom i Novom zavjetu. Isusova molitva i neke njegove pouke o molitvi. Temeljni elementi kršćanske molitve: molitva i teologalni život; molitva i askeza. Različiti oblici kršćanske molitve.

Dobiva se kompetencija za razlučivanje redovitog hoda molitvenog kršćanskog života. Oblik izvođenja: predavanja i aktivno uključivanje studenata. Ispiti: pismeno ili usmeno.

Praćenje uspješnosti: razgovor i ispitni rezultati.

Okvirno će se obraditi geneza suvremene duhovnosti, dva njena temeljna pravca: povratak na izvore i otvaranje svijetu. Naznačit će se nosive ideje, glavni protagonisti i pokreti a Koncil kao referentna točka suvremene duhovnosti. Opisat će se temeljna područja i tematike postkoncilskih duhovnih gibanja i promišljanja, te predstaviti neke duhovne modele toga razdoblja. Student stječe kompetenciju kritičkog sagledavanja suvremenih duhovnih kretanja. Nastava se izvodi predavanjima i radovima na tekstovima, a ispiti mogu biti pismeni ili usmeni. Praćenje uspješnosti kroz pismene radove, ankete i ispitne rezultate.

Predmet u širem smislu obrađuje temu u djelima ovog Naučitelja Crkve. U užem smislu bavimo se mjestima i pedagogijom izrastanja u meditativno-molitvenom procesu kako kod sv. Ivana od Križa pokazujući i etape izrastanja. Dobiva se kompetencija osposobljenosti vođenja vježbi iz ovoga područja. Nastava se izvodi predavanjima, radom na izvornim tekstovima i vježbama, a ispit  je usmeno-praktički.

Teologija tijela je radni naslov koji obuhvaća 129 kateheza, koje je Ivan Pavao II. održao na svojim generalnim audijencijama, u periodu od 1979.-1984. Ova vrsta teologije je svojevrsni pokušaj kršćanskog dijaloga i odgovora na izazove seksualne revolucije, iz kasnih 60-ih godina prošlog stoljeća. Jednako tako, ona je način da se u Crkvi iznutra ponovo osvijesti duga i bogata tradicija kršćanskog nauka o tijelu i seksualnosti. Kolegij se sastoji od dva dijela. U prvom dijelu osvrnut ćemo se na temeljne postavke kršćanske antropologije, osobito na pitanja tijela i egzistencije, koja kroz svoju teološku i eshatološku usmjerenost dobivaju puni smisao. U drugom dijelu kolegija, analizirat ćemo neka aktualna pitanja spolnog morala, kao što su: predbačna čistoća, bračna čistoća, umjetna oplodnja, kontracepcija, homoseksualnost i spolni odgoj. Kompetencija: predmetom se stječu temeljna znanja o nauku Crkve, u pitanjima spolnosti i tjelesnosti. Nastava se provodi putem predavanja, a provjera znanja vrši se putem usmenog ispita.

[/toggle]Potrebna je prijava da bi se vidio sadržaj.
[/toggle_container]

Uvodna pitanja: mistika kao univerzalni fenomen, problem terminologije; kršćanska i nekršćanska mistika. Povijest mistike: mistici, njihova kultura, osobnost, spisi i stil. Mističko iskustvo: milost, svijest, izričaj; sadržaji otajstva, percepcija, preobrazba. Mistični i paramistični fenomeni: razlučivanje i teološko-duhovno vrednovanje. Kompetencija: dobiva se novi pristup za razumijevanje mističnog iskustva i vrednovanja mističkih fenomena. Oblici izvođenja: predavanja, uz konzultacije i aktivno uključivanje studenata u predavanja. Ispiti: pismeno i usmeno. Praćenje uspješnosti: ispitni rezultati i razgovori sa studentima.

Predmet u širem smislu razjašnjava odnos između psihologije i duhovnog života. U užem smislu bit će obrađena interakcija čovjekova ponašanja i njegovih unutarnjih psihičkih procesa. Duhovni život je shvaćen kao život milosti, odnosno djelovanje Duha Svetoga u osobi koja se u slobodi otvori Bogu. Isus kao univerzalni terapeut koji liječi duh, dušu i tijelo. Postiže se kompetencija za razlikovanje psihičkih i duhovnih problema osobe. Nastava se provodi putem predavanja s audiovizualnim pomagalima, a ispit je usmeni. Praćenje uspješnosti se provodi dijalogom i raspravom za vrijeme predavanja.

Pojam Kraljevstva Božjega u SZ i NZ. Kraljevstvo Božje ostvareno u Isusovim riječima, djelima, u Isusovoj muci i slavi. Kompetencija: nužno razumijevanje ostvarenja Kraljevstva Božjega u životu Isusa Krista i osobna primjena na vlastiti život. Oblici izvođenja: predavanja, osobni rad i rad po skupinama na izabranim tekstovima. Ispiti: usmeno-pismeni. Praćenje uspješnosti: razgovor, anonimna anketa i ispitni rezultati.

Student se kroz praktične vježbe uvodi u iskustvo osam meditativno-kontemplativnih metoda. Praksu prate teoretska izlaganja o osnovama molitvene pedagogije. Kompetencija: sposobnost primjene meditativnih metoda u osobnom molitvenom životu. Oblici izvođenja: praktične vježbe, audiovizualna pomagala, predavanja. Ispiti: usmeno i pismeni prikaz jedne meditativne metode. Praćenje uspješnosti: anonimna anketa.

Okvirni sadržaj: upoznaju se izvori duhovnosti istočnih Crkava; predstavlja se duhovna književnost u Crkvama i kulturnim zajednicama kršćanskog Istoka u pojedinim etapama; ukazuje se na glavna obilježja duhovnosti kršćanskog Istoka, na različite pravce unutar nje i na prisutnost istočne duhovnosti u našoj baštini. Posebni sadržaji:  proučava se istočna duhovnost kao praksa, s posebnim osvrtom na liturgijski molitveni život i na štovanje ikona. Stječe se kompetencija za razumijevanje, prakticiranje i tumačenje duhovnosti na način kršćanskog Istoka. Oblici izvođenja: dijaloška predavanja uz korištenje audiovizualnih pomagala. Ispiti: pismeno. Praćenje uspješnosti: anketa i analiza ispitnih rezultata.

Predmet okvirno obrađuje područja i pojmove duhovnog bogoslovlja, odnos s drugim teološkim granama, teme i proces duhovnog izrastanja.  U užem smislu bavimo se proukom naravi, svetošću, radom, svijetom i drugim tematskim cjelinama, te razvojem duhovnog života u zajednici i pojedincu s kriterijima razlučivanja karizmi.  Dobiva se kompetencija  stručnog znanja iz ove teološke grane s kriterijima razlučivanja autentičnog kršćanskog života. Nastava se provodi putem predavanja, a ispit je usmeni uz obvezatni prethodni pismeni uradak.

Značajke semitskog mentaliteta. Povijesno iskustvo i teologija Izabranog naroda. Duhovnost tradicije Petoknjižja. Proročka duhovnost. Deuteronomistička duhovnost. Duhovnost mudroslovne književnosti. Kompetencija: osnovno razumijevanje poruke različitih starozavjetnih tradicija duhovnosti. Oblici izvođenja: predavanja i vježbe. Ispiti: usmeno-pismeni. Praćenje uspješnosti: anonimna anketa i ispitni rezultati.

U ovom kolegiju obrađujemo povijest i razvoj kršćanske duhovnosti od 6. do 20. stoljeća. Posebnu pažnju posvećujemo genezi srednjovjekovne duhovnosti, zatim monaškom obilježju duhovnosti u cijelom tom razdoblju. U novom vijeku događaju se mnoge promjene u društvu i u kršćanstvu, što je iziskivalo nove oblike kršćanske duhovnosti i pobožnosti, kako bi se odgovorilo na te znakove vremena. Veća pažnja posvećuje se obnovi duhovnosti nakon Tridentskog i Drugog vatikanskog sabora. Kompetencija: umijeće analize duhovnih spisa i sinteze kršćanske duhovnosti toga razdoblja, te razumijevanje interakcije događanja u svijetu i razvoja kršćanske duhovnosti. Izvođenje: predavanja, rad na tekstovima i konzultacije. Ispiti: pismeno i usmeno. Praćenje: testovi i ispitni rezultati.

Tečaj želi uputiti studenta u poznavanje metodoloških načela istraživanja osposobljavajući ga za znanstveni rad kroz praktične vježbe. Upoznavanje s etapama znanstvenoga rada; izrada bibliografskih i sadržajnih kartica; način navođenja literature; poznavanje i korištenje izvora za duhovnost. Kompetencija: upućuje osobu u izradu znanstvenog pisanog rada. Oblici izvođenja: izvodi se na način seminara preferirajući vježbe u predavaonici. Ispiti: pisani radovi. Praćenje uspješnosti: izrada jedne teme primijenjujući metodologiju znanstvenog rada.

Fenomen asketizma i monaštva kao topos otačke duhovnosti. Monaštvo kao ljudski, filozofski i religiozni fenomen. Kršćanski asketizam. Monastički pramodeli. Povijest monaštva na Istoku. Povijest monaštva na Zapadu do svetog Benedikta. Monastička duhovnost: praksa i teorija duhovnog života. Teoretičari monastičke duhovnosti. Oblici izvođenja: predavanja uz aktivno sudjelovanje studenata. Čitanje i analiza otačkih tekstova. Ispiti: pismeni i usmeni.

Kolegij želi pomoći razumijevanju osnova kršćanstva. Imajući u središtu osobni odnos s uskrslim Isusom Kristom, nadahnut ljubavlju kao darom, pozivom i zapovijeđu, kršćanstvo se doktrinalno sažimlje u apostolskoj ispovijesti vjere. Razmatranje članaka te ispovijesti, bit će ključ ulaska u Isusovu Poruku, i njezino višeslojno očitovanje i učinke. Jezgrovita lepeza katekizamskih tema ponudit će horizont, u čijem će otkrivanju važne vodilje biti znakovi današnjeg vremena i interesno područje slušača. Kompetencija: Stječe se uvid u osnove kršćanstva i otvara mogućnost njegovom cjelovitijem i aktualnijem promišljanju. Oblici provođenja: Predavanja, samostalni rad s tekstovima,… Ispiti: Usmeni i/ili pismeni