[/toggle]Potrebna je prijava da bi se vidio sadržaj.
[/toggle_container]

“Izvanredna jednokratna pouka iz metodologije znanstvenog rada”.

Uvod u antropologiju religije i kulture Renéa Girarda. Upoznavanje s teorijom mimetičke želje i mehanizma žrtvenog jarca, odnosno surogatne žrtve. Evanđeosko razotkrivanje istine o surogatnoj žrtvi i razgradnja na njoj utemeljenog poretka. Različite primjene girardijanske teorije. Kompetencije: Stječe se drugačije i sustavno razumijevanje fenomena individualne i grupne psihologije, oponašanja, prestiža, mode, trendova, kao i nasilja i kolektivnog progona. Upoznaje se jednu od najvažnijih i najuspjelijih premosnica suvremenog jaza između vjere i humanističkih znanosti. Oblici izvođenja: predavanja, osobno čitanje i rad. Ispiti: Samostalni rad provjeren usmeno ili pismeno.

Predmet u širem smislu obrađuje fenomen vjerskih i pseudovjerskih sljedbi kod nas i u svijetu. U užem smislu bit će obrađeni uzroci i povodi javljanja i širenja sljedbi, njihove metode promidžbe te stav Katoličke crkve prema njima. Napose će biti obrađene slike Boga koje nude sljedbe: Jehovini svjedoci, Mormoni i New Age. Dobiva se kompetencija za razlikovanje duhova i vrednovanje sadržaja koji su prisutni u novoj religioznosti. Nastava se izvodi putem predavanja s audiovizualnim pomagalima, a ispit je pismeni rad koji obrađuje određenu sljedbu.

Okvirni sadržaj: Univerzalna prisutnost duhovnog iskustva omogućuje komparativno izučavanje njegove artikulacije u različitim religijama.Posebni sadržaji: temeljna obilježja religijskih duhovnosti u svrhurazumijevanja specifičnoga i zajedničkoga u kršćanstvu, židovstvu, islamu i tzv. »istočnim religijama«. Stječe se kompetencija za tumačenje duhovne dimenzije u različitim religijama. Oblici izvođenja: dijaloška predavanja uz korištenje audiovizualnih pomagala. Ispiti: pismeno. Praćenje uspješnosti: anketa i analiza ispitnih rezultata.

Napomena: Ispit iz predmeta »Komparativna duhovnost« je isključivo pismeni rad. Svaki od četiri nastavnika daje jednu temu i literaturu na temelju koje student može izraditi pismeni rad od deset pisanih stranica. Student odabire po želji samo jednu od četiri ponuđenih tema.

Namjera je kolegija ukazati na povezanost filozofije, znanosti i duhovnost, kako kršćanske tako i izvankršćanske. Obradit će se važnija pitanja u nekim filozofskim sustavima i kod nekih filozofa te će se ukazati na vezu moderne znanosti s istočnjačkim i zapadnjačkim misticizmom. Očekuje se da će se time dobiti uvid u bitnu povezanost međusobno različitih disciplina. Nastava će se izvoditi u obliku predavanja, a moguć je i seminarski način rada. Ispit se sastoji od pismenog (pismeni uradak ili seminarski rad) i usmenog dijela.

U svjetlu Duha Svetoga ući u tajnu Božjeg djelovanja u Crkvi; u suradnju Crkve s tim djelovanjem na njezino sve veće posvećenje. U užem smislu: prepoznati Božje vodstvo prisutno u svakom ljudskom životu i pomoći čovjeku vjerniku da nauči surađivati s djelovanjem Božjim, kako bi rastao u prijateljstvu s Bogom odnosno, ostvarivao svetost na koju smo svi pozvani. Kompetencija: dobiva se uvid u osnovne duhovne i psihopedagoške elemente duhovnog praćenja. Oblici izvođenja: predavanje, razgovori o pojedinim slučajevima i traženje rješenja. Ispiti:usmeno i pismeno. Praćenje uspješnosti: razgovori, ispitni rezultati.

Karizmatski seminari su imali vrlo snažan odjek u prošlom stoljeću. Zahvaćene su Crkve gotovo svih kršćanskih denominacija i svih zemalja. U Hrvatskoj karizmatski vođe i karizmatski seminari još uvijek nailaze na oduševljeni prijem, ali i na prigovore i osporavanja. Tečaj istražuje nastanak i razvoj ovog pokreta i izlaže stav učiteljstva Crkve. O pojedinim fenomenima govori se s stajališta komparativnog studija religije. Središnji dio tečaja usmjeren je na studij Novozavjetnih tekstova koji govore o karizmama, osobito na spise apostola Pavla. Kompetencija: sposobnost vrednovanja karizmatskih fenomena. Oblici izvođenja nastave: predavanja, samostalni i grupni rad, konzultacije. Ispit: pismeni. Praćenje uspješnosti: razgovori i ispitni rezultati.

Društvena uloga medija; odnos medija i kulture društva; pojam i razine medijske kulture; tolerancija u medijima; medijska i politička kultura djelatnika u medijima; medijska kultura konzumenata medija; razumijevanje poruke – pojam i mjerenje; problem istine u hrvatskim medijima; objektivnost i vjerodostojnost istraživanja kroz medije; struka i politka u medijima; praćenje medija; obrazovanje u medijima; kulturni sadržaji i sadržaji o kulturi u medijima; zakonska regulativa.Kompetencije: sadržaj ovog kolegija daje uvid u društveni položaj medija i na posljedice u funkcioniranju medija koje proizlaze iz njihovog društvenog položaja. Posebni uvidi dobit će se kroz teme uplitanja državnih, političkih i vlasničkih aktera u medije i njihov utjecaj na razvitak teorije i prakse medija, ali i na “profesionalizam” i razvitak djelatnika u njima. Stječu se teorijska i praktična znanja nužna za uočavanje i prevladavanje svih negativnih trendova u okviru medijske kulture. Oblici provođenja nastave: predavanja i seminarske vježbe.Način provjere znanja: a) usmena komunikacija tijekom nastave; b) obavezan seminarski rad; c) rad u grupi na primjerima iz medija. Način polaganja ispita: a) provjera teorijskih znanja – pismeni ispit; b) praktična provjera naučenih znanja i vještina. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe: a) anketa među studentima za ocjenjivanje izvedbe, kvalitete i organizacije nastave; b) praćenje od strane Stručnog vijeća ustanove; c) analiza (kroz raspravu sa studentima) održane  nastave na semestralnim sastancima sa studentima.

Kolegij omogućuje dublje poznavanje sadržaja socijalnog nauka Crkve u osobnom, obiteljskom i javnom životu vjernika laika, na teoretsko-praktičnoj razini, odnosno, na razini teološko-vjerske kulture i na razini egzistencijalnog svjedočenja. Posebna pozornost posvećuje se temama koje se bave ulogom i zadaćama vjernika laika na području socijalne evangelizacije, te temama koje se odnose na služenje vjernika laika u javnom životu: kulturi, gospodarstvu, medijima, politici… Izvodi se predavanjima, te aktivnim sudjelovanjem studenata, kao i konzultacijama. Ispit se vrši pismeno i usmeno.

[/toggle]Potrebna je prijava da bi se vidio sadržaj.
[/toggle_container]

Kompetencija: poznavanje praktičnih mjernica za osobno studijsko čitanje Biblije i pisanje vlastitog osvrta na izvjesnu biblijsku knjigu, temu ili lik.Oblici izvođenja nastave: predavanja, vježbe i osobni rad. Ispiti: pismeni.Praćenje uspješnosti: razgovor, anonimna anketa i ispitni rezultati.

Predmet okvirno obrađuje razvoj i zakonitosti razvoja kršćanskoga života. U užem smislu proučavamo dinamiku duhovnog života Crkve, razvoj duhovnog života u pojedincu, razdoblja duhovnog izrastanja i ulogu krize u duhovnom rastu te iskustvo Duha Svetoga i znakovi autentičnog kršćanskog iskustva. Predmet razvija kompetenciju razlučivanja autentičnog kršćanskog života od njegovih surogata kako na razini psihe tako i na razini milosti. Nastava se provodi putem predavanja i individualnih konzultacija, aprovjera znanja vrši se putem usmenog ispita i učestalih razgovora.

LITURGIJSKA DUHOVNOST

Predmet okvirno obrađuje pojmove i glavna obilježja liturgije i liturgijske duhovnosti. Kratak prikaz izražajnih oblika liturgijske duhovnosti u Crkvi: sakramenti, liturgija časova, blagoslovine, razni oblici pobožnosti u odnosu prema liturgiji i liturgijskoj duhovnost – promatramo posebno kroz prizmu verbalne i neverbalne komunikacije između Boga i čovjeka kao govor o daru spasenja u Kristu i odgovor koji obuhvaća čitavog čovjeka i svekoliko njegovo djelovanje. Liturgijska duhovnost živi u trajnoj napetosti između Božje svetosti i čovjekova posvećenja te dara spasenja po Kristu u Duhu Svetom. Na praktičnoj razini između ostalog promatramo liturgijsku duhovnost u suodnosu s kršćanskom kulturom kao susretište ovih dvaju napetosti u vremenu i prostoru. Kompetencije: stječu se osnovne spoznaje o liturgiji i duhovnosti Crkve kao izvoru i uviru svih drugih duhovnosti, koje pomažu vrednovanju liturgijske duhovnosti kao i uočavanju razlika u usporedbi s drugim oblicima duhovnosti i pobožnosti u Crkvi. Ove spoznaje će pomoći otkrivanju ljepote koju liturgijsko slavlje u sebi posjeduje i pruža. Oblici izvođenja: predavanja i razgovori, audiovizualna pomagala i rad na tekstovima.

Uvod u misao apostola Pavla. Raščlanjivanje problematike odnosa zakona i slobode prema apostolu Pavlu. Kompetencija: razumijevanje vjere kao jedino ispravnog odgovora na Božju objavu. Oblici izvođenja: predavanja i osobni rad. Ispiti: usmeno-pismeni. Praćenje uspješnosti: razgovor i ispitni rezultati.

Uvođenjem modela, teologija želi nadopuniti (i nadići) iznošenje svoga pologa na čisto apstraktan, nepersonalan i konceptualan način, koji zahvaća samo čovjekovu racionalnu dimenziju. Živi modeli (koji taj polog žive) sadrže i iskustveno-doživljajni naboj te nas pozivaju na nasljedovanje. Tijekom predavanja će se predstaviti izabrane likove iz našeg podneblja koji svojim životom i porukom mogu biti poticajni nama danas.Kompetencija: razvija sposobnost uočavanja na koji način ostvareni kršćanin svojim životom i spisima jest autentično tumačenje evanđelja. Oblici izvođenja: predavanja i osobna analiza tekstova. Ispiti: pismeno i (ili) usmeno. Praćenje uspješnosti: pismeni radovi i ispitni rezultati.