Predmeti

Poziv na svetost u Svetom pismu

Naziv predmeta: Poziv na svetost u Svetom pismu
Nositelj predmeta:  dr. sc. Vinko Mamić
ECTS bodova:
Kôd:
Predavanja: 10 sati

[/toggle]Potrebna je prijava da bi se vidio sadržaj.
[/toggle_container]

“Metodologija znanstvenog rada*”

Naziv predmeta: Metodologija znanstvenog rada
Nositelj predmeta: mr. Tanja Radionov

“Izvanredna jednokratna pouka iz metodologije znanstvenog rada”.

Humanističke znanosti i kršćanstvo

Naziv predmeta: Humanističke znanosti i kršćanstvo
Nositelj predmeta: J. Kuharić
ECTS bodova: 3
Kôd: DI48
Predavanja: 8 sati

Uvod u antropologiju religije i kulture Renéa Girarda. Upoznavanje s teorijom mimetičke želje i mehanizma žrtvenog jarca, odnosno surogatne žrtve. Evanđeosko razotkrivanje istine o surogatnoj žrtvi i razgradnja na njoj utemeljenog poretka. Različite primjene girardijanske teorije. Kompetencije: Stječe se drugačije i sustavno razumijevanje fenomena individualne i grupne psihologije, oponašanja, prestiža, mode, trendova, kao i nasilja i kolektivnog progona. Upoznaje se jednu od najvažnijih i najuspjelijih premosnica suvremenog jaza između vjere i humanističkih znanosti. Oblici izvođenja: predavanja, osobno čitanje i rad. Ispiti: Samostalni rad provjeren usmeno ili pismeno.

Literatura

René Girard, Mensonge romantique et vérité romanesque, 1961.

René Girard, La Violence et le sacré, 1972. (Nasilje i sveto, Novi Sad, 1990.)

René Girard, Des choses cachées depuis la fondation du monde, 1978.

James G. Williams (ur.), The Girard Reader, 1996.

René Girard, Je vois Satan tomber comme l’éclair, 1999. (Promatrah Sotonu kako poput munje pade, Zagreb, 2004.)

Alfred Schneider, “Nasilje i otkupljenje”, Obnovljeni život 49 (1994.) 2, 193-205 (http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=5068)


Redovita predavanja

Predmeti 1. godine

Sljedbe i novi religijski pokreti

Naziv predmeta: Sljedbe i novi religijski pokreti
Nositelj predmeta: Prof. dr. sc. Mijo Nikić
ECTS bodova: 2.5
Kôd: DI63
Predavanja: 8 sati

Predmet u širem smislu obrađuje fenomen vjerskih i pseudovjerskih sljedbi kod nas i u svijetu. U užem smislu bit će obrađeni uzroci i povodi javljanja i širenja sljedbi, njihove metode promidžbe te stav Katoličke crkve prema njima. Napose će biti obrađene slike Boga koje nude sljedbe: Jehovini svjedoci, Mormoni i New Age. Dobiva se kompetencija za razlikovanje duhova i vrednovanje sadržaja koji su prisutni u novoj religioznosti. Nastava se izvodi putem predavanja s audiovizualnim pomagalima, a ispit je pismeni rad koji obrađuje određenu sljedbu.

Literatura
  1. M. Nikić (ur.), Novi religiozni pokreti, FTI, Zagreb 1987;
  2. M. Nikić, Slika Boga u vjerskim sljedbama i novim religijskim pokretima, FTI, Zagreb 2003;
  3. J. Vernette, Sekte, Verbum, Split 2005;
  4. J. Blažević, Joga i kršćanstvo, Verbum, Split 2004.
Potrebna je prijava da bi se vidio sadržaj.

Komparativna duhovnost

Naziv predmeta: Komparativna duhovnost
Nositelji predmeta: Mr. sc. Jasminka Domaš
Dr. sc. Jakov Mamić
Muftija Šefko efendija Omerbašić
Dr. sc. Jure Zečević
ECTS bodova: 4.5
Kôd: DI62
Predavanja: 16 sati

Okvirni sadržaj: Univerzalna prisutnost duhovnog iskustva omogućuje komparativno izučavanje njegove artikulacije u različitim religijama.Posebni sadržaji: temeljna obilježja religijskih duhovnosti u svrhurazumijevanja specifičnoga i zajedničkoga u kršćanstvu, židovstvu, islamu i tzv. »istočnim religijama«. Stječe se kompetencija za tumačenje duhovne dimenzije u različitim religijama. Oblici izvođenja: dijaloška predavanja uz korištenje audiovizualnih pomagala. Ispiti: pismeno. Praćenje uspješnosti: anketa i analiza ispitnih rezultata.

Napomena: Ispit iz predmeta »Komparativna duhovnost« je isključivo pismeni rad. Svaki od četiri nastavnika daje jednu temu i literaturu na temelju koje student može izraditi pismeni rad od deset pisanih stranica. Student odabire po želji samo jednu od četiri ponuđenih tema.

Literatura
  1. M.- M. Davy, Enciklopedija mistika, I. i II. Svezak, Zagreb, 1990 (dijelovi koji govore o židovskoj, kršćanskoj i islamskoj mistici te mistici dalekoistočnih religija).
  2. J. Mamić, Razvoj suvremene duhovnosti, Zagreb 2003;
  3. M. ECKHART, Knjiga božanske utjehe, Zagreb 1989;
  4. L. Gardet, Mistika, Zagreb 1983.
Potrebna je prijava da bi se vidio sadržaj.

Filozofija, znanost i duhovnost

Naziv predmeta: Filozofija, znanost i duhovnost
Nositelj predmeta: Dr. sc. Stipe Kutleša
ECTS bodova: 3
Kôd: DI51
Predavanja: 10 sati

Namjera je kolegija ukazati na povezanost filozofije, znanosti i duhovnost, kako kršćanske tako i izvankršćanske. Obradit će se važnija pitanja u nekim filozofskim sustavima i kod nekih filozofa te će se ukazati na vezu moderne znanosti s istočnjačkim i zapadnjačkim misticizmom. Očekuje se da će se time dobiti uvid u bitnu povezanost međusobno različitih disciplina. Nastava će se izvoditi u obliku predavanja, a moguć je i seminarski način rada. Ispit se sastoji od pismenog (pismeni uradak ili seminarski rad) i usmenog dijela.

Literatura
  1. A. Benz, Budućnost svemira. Slučaj, kaos, Bog?, Zagreb, 2006;
  2. F. Capra,Tao fizike – istraživanje paralela između suvremene fizike i istočnjačkog misticizma, Poduzetništvo Jakić, Cres 2005;
  3. I. Golub, V. Paar, Skriveni Bog, Zagreb, 2006;
  4. E. Gilson, Uvod u kršćansku filozofiju, Zagreb, 1995;
  5. L. McTaggart, Polje – potraga za tajnim silama svemira, TELEdisk, Zagreb 2005;
  6. R. Steiner, Filozofija, kozmologija, religija, Zagreb, 2003.
Potrebna je prijava da bi se vidio sadržaj.

Duhovno praćenje

Naziv predmeta: Duhovno praćenje
Nositelj predmeta: Dr. sc. Petar (Pejo) Janjić
ECTS bodova: 3
Kôd: DI41
Predavanja: 6 sati

U svjetlu Duha Svetoga ući u tajnu Božjeg djelovanja u Crkvi; u suradnju Crkve s tim djelovanjem na njezino sve veće posvećenje. U užem smislu: prepoznati Božje vodstvo prisutno u svakom ljudskom životu i pomoći čovjeku vjerniku da nauči surađivati s djelovanjem Božjim, kako bi rastao u prijateljstvu s Bogom odnosno, ostvarivao svetost na koju smo svi pozvani. Kompetencija: dobiva se uvid u osnovne duhovne i psihopedagoške elemente duhovnog praćenja. Oblici izvođenja: predavanje, razgovori o pojedinim slučajevima i traženje rješenja. Ispiti:usmeno i pismeno. Praćenje uspješnosti: razgovori, ispitni rezultati.

Literatura
  1. P. Janjić, Duhovno praćenje (scripta), Zagreb 2008;
  2. Viganň-Aubry-Schepens, Duhovno vodstvo, Zagreb, 1983;
  3. B. Goya, Aiuto fraterno. La pratica della direzione spirituale, EDB, Bologna 2006;
  4. R. Frattallone, Direzione spirituale. Un cammino verso la pienezza della vita in Cristo,LAS, Roma 2006.
Potrebna je prijava da bi se vidio sadržaj.

Kriteriji vrednovanja karizmatskih fenomena

Naziv predmeta: Kriteriji vrednovanja karizmatskih fenomena
Nositelj predmeta: Dr. sc. Angela Jeličić Krajcar
ECTS bodova: 2.5
Kôd: DI42
Predavanja: 8 sati

Karizmatski seminari su imali vrlo snažan odjek u prošlom stoljeću. Zahvaćene su Crkve gotovo svih kršćanskih denominacija i svih zemalja. U Hrvatskoj karizmatski vođe i karizmatski seminari još uvijek nailaze na oduševljeni prijem, ali i na prigovore i osporavanja. Tečaj istražuje nastanak i razvoj ovog pokreta i izlaže stav učiteljstva Crkve. O pojedinim fenomenima govori se s stajališta komparativnog studija religije. Središnji dio tečaja usmjeren je na studij Novozavjetnih tekstova koji govore o karizmama, osobito na spise apostola Pavla. Kompetencija: sposobnost vrednovanja karizmatskih fenomena. Oblici izvođenja nastave: predavanja, samostalni i grupni rad, konzultacije. Ispit: pismeni. Praćenje uspješnosti: razgovori i ispitni rezultati.

Literatura
  1. A. Vanhoye, I carismi nel Nuovo Testamento, Roma 2002;
  2. J. Castellano Cervera, Carismi per il terzo millennio, Roma 2001;
  3. G. Hovenden,Speaking in Tongues: New Testament Evidence in Context, London-New York 2002.
Potrebna je prijava da bi se vidio sadržaj.

Mediji i društvo

Naziv predmeta: Mediji i društvo
Nositelj predmeta: Mr. sc. Zdravko Kedžo
ECTS bodova: 3
Kôd: DI46
Predavanja: 10 sati

Društvena uloga medija; odnos medija i kulture društva; pojam i razine medijske kulture; tolerancija u medijima; medijska i politička kultura djelatnika u medijima; medijska kultura konzumenata medija; razumijevanje poruke – pojam i mjerenje; problem istine u hrvatskim medijima; objektivnost i vjerodostojnost istraživanja kroz medije; struka i politka u medijima; praćenje medija; obrazovanje u medijima; kulturni sadržaji i sadržaji o kulturi u medijima; zakonska regulativa.Kompetencije: sadržaj ovog kolegija daje uvid u društveni položaj medija i na posljedice u funkcioniranju medija koje proizlaze iz njihovog društvenog položaja. Posebni uvidi dobit će se kroz teme uplitanja državnih, političkih i vlasničkih aktera u medije i njihov utjecaj na razvitak teorije i prakse medija, ali i na “profesionalizam” i razvitak djelatnika u njima. Stječu se teorijska i praktična znanja nužna za uočavanje i prevladavanje svih negativnih trendova u okviru medijske kulture. Oblici provođenja nastave: predavanja i seminarske vježbe.Način provjere znanja: a) usmena komunikacija tijekom nastave; b) obavezan seminarski rad; c) rad u grupi na primjerima iz medija. Način polaganja ispita: a) provjera teorijskih znanja – pismeni ispit; b) praktična provjera naučenih znanja i vještina. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe: a) anketa među studentima za ocjenjivanje izvedbe, kvalitete i organizacije nastave; b) praćenje od strane Stručnog vijeća ustanove; c) analiza (kroz raspravu sa studentima) održane  nastave na semestralnim sastancima sa studentima.

Literatura
  1. M. Vujević, Politička i medijska kultura u Hrvatskoj, Školska knjiga, Zagreb, 2001;
  2. V. Lamza Posavec, Javno mnijenje-teorije i istraživanje, Alinea, Zagreb 1995;
  3. E. Kale, Uvod u znanost o kulturi, Školska knjiga, Zagreb 1997;
  4. G. Vujević-Hećimović i M. Vujević, Vjerodostojnost TV referenduma, Politička misao br.2, Zagreb 2003;
  5. P. Canivez, P, Odgojiti građanina?, Duriux, Zagreb 1999;
  6. C. A. Torres, Democracy, Education and Multiculturalism, Dilemmas of Citizenship in a Global World, 1998.
Potrebna je prijava da bi se vidio sadržaj.

Socijalni nauk Crkve u životu vjernika laika

Naziv predmeta: Socijalni nauk Crkve u životu vjernika laika
Nositelj predmeta: S. Migles
ECTS bodova: 3
Kôd: DI47
Predavanja: 8 sati

Kolegij omogućuje dublje poznavanje sadržaja socijalnog nauka Crkve u osobnom, obiteljskom i javnom životu vjernika laika, na teoretsko-praktičnoj razini, odnosno, na razini teološko-vjerske kulture i na razini egzistencijalnog svjedočenja. Posebna pozornost posvećuje se temama koje se bave ulogom i zadaćama vjernika laika na području socijalne evangelizacije, te temama koje se odnose na služenje vjernika laika u javnom životu: kulturi, gospodarstvu, medijima, politici… Izvodi se predavanjima, te aktivnim sudjelovanjem studenata, kao i konzultacijama. Ispit se vrši pismeno i usmeno.

Literatura
  • Ivan Pavao II., Christifedeles laici – vjernici laici. O pozivu i poslanju laika u Crkvi i u svijetu, Zagreb, 1990;
  • Vijeće za laike HBK, Đ. Hranić (uredio), Mogućnosti organiziranog djelovanja vjernika laika u Hrvatskoj, KS, Zagreb, 2002;
  • Papinsko vijeće ‘Pravda i mir’, Kompendij socijalnog nauka Crkve, Zagreb, 2005;
  • Hrvatska biskupska konferencija, Za život svijeta.
  • Pastoralne smjernice za apostolat vjernika laika u Crkvi i društvu u Hrvatskoj, Zagreb, 2012.
Potrebna je prijava da bi se vidio sadržaj.

Duhovnost sv. Hildegarde (iz Bingena) i teološka pozadina njenog nauka o zdravlju

Naziv predmeta: Duhovnost sv. Hildegarde (iz Bingena) i teološka pozadina njenog nauka o zdravlju
Nositelj predmeta: Vedran Pavlić, mag. theol.
ECTS bodova: 2.0
Kôd:
Predavanja: 6 sati

[/toggle]Potrebna je prijava da bi se vidio sadržaj.
[/toggle_container]

Formacija za praktični rad s Biblijom

Naziv predmeta: Formacija za praktični rad s Biblijom
Nositelj predmeta: Dr. sc. Dario Tokić
ECTS bodova: 2.5
Kôd: DI23
Predavanja: 8 sati

Kompetencija: poznavanje praktičnih mjernica za osobno studijsko čitanje Biblije i pisanje vlastitog osvrta na izvjesnu biblijsku knjigu, temu ili lik.Oblici izvođenja nastave: predavanja, vježbe i osobni rad. Ispiti: pismeni.Praćenje uspješnosti: razgovor, anonimna anketa i ispitni rezultati.

Literatura
  1. Aa. Vv.,  Praktični rad s Biblijom danas, Zagreb 1991;
  2. A. Popović, Načela i metode za tumačenje Biblije, Zagreb 2005.
Potrebna je prijava da bi se vidio sadržaj.

Uvod u suvremenu teološku misao

Naziv predmeta: Uvod u suvremenu teološku misao
Nositelj predmeta: Prof. dr. sc. Ivica Raguž
ECTS bodova: 3.0
Kôd:
Predavanja: 8 sati

Razvoj duhovnog života

Naziv predmeta: Razvoj duhovnog života
Nositelj predmeta: Dr. sc. Jakov Mamić
ECTS bodova: 4
Kôd: D011
Predavanja: 14 sati

Predmet okvirno obrađuje razvoj i zakonitosti razvoja kršćanskoga života. U užem smislu proučavamo dinamiku duhovnog života Crkve, razvoj duhovnog života u pojedincu, razdoblja duhovnog izrastanja i ulogu krize u duhovnom rastu te iskustvo Duha Svetoga i znakovi autentičnog kršćanskog iskustva. Predmet razvija kompetenciju razlučivanja autentičnog kršćanskog života od njegovih surogata kako na razini psihe tako i na razini milosti. Nastava se provodi putem predavanja i individualnih konzultacija, aprovjera znanja vrši se putem usmenog ispita i učestalih razgovora.

Literatura
  1. J. Mamić, Eklezijalna dinamika, (scripta), Zagreb 2004;
  2. I. Fuček, Moralno-duhovni život, Split 2004;
  3. J. Mamić, »Pojam i povijesni presjek mističnoga u kršćanstvu«, Posvećeni život, 2 (1996) 143-162;
  4. J. Mamić, »Duhovni pokreti u Crkvi«, Bogoslovska smotra, 89 (1989), 1-2, 147-165.
Potrebna je prijava da bi se vidio sadržaj.

Liturgijska duhovnost

Naziv predmeta: Liturgijska duhovnost
Nositelj predmeta:  Dr. sc. Petar Janjić
ECTS bodova: 3
Kôd: D013
Predavanja: 6 sati

LITURGIJSKA DUHOVNOST

Predmet okvirno obrađuje pojmove i glavna obilježja liturgije i liturgijske duhovnosti. Kratak prikaz izražajnih oblika liturgijske duhovnosti u Crkvi: sakramenti, liturgija časova, blagoslovine, razni oblici pobožnosti u odnosu prema liturgiji i liturgijskoj duhovnost – promatramo posebno kroz prizmu verbalne i neverbalne komunikacije između Boga i čovjeka kao govor o daru spasenja u Kristu i odgovor koji obuhvaća čitavog čovjeka i svekoliko njegovo djelovanje. Liturgijska duhovnost živi u trajnoj napetosti između Božje svetosti i čovjekova posvećenja te dara spasenja po Kristu u Duhu Svetom. Na praktičnoj razini između ostalog promatramo liturgijsku duhovnost u suodnosu s kršćanskom kulturom kao susretište ovih dvaju napetosti u vremenu i prostoru. Kompetencije: stječu se osnovne spoznaje o liturgiji i duhovnosti Crkve kao izvoru i uviru svih drugih duhovnosti, koje pomažu vrednovanju liturgijske duhovnosti kao i uočavanju razlika u usporedbi s drugim oblicima duhovnosti i pobožnosti u Crkvi. Ove spoznaje će pomoći otkrivanju ljepote koju liturgijsko slavlje u sebi posjeduje i pruža. Oblici izvođenja: predavanja i razgovori, audiovizualna pomagala i rad na tekstovima.

Literatura

Literatura:

Karl-Friedich Wiegermann, Spiritualität, u: TRE 31 (2000), 708-717.

Adolf Adam/Winfried Haunerland, Grundriss Liturgie (Freiburg im Breisgau

92012).

Petar Janjić, Liturgijska duhovnost, skripta za internu upotrebu studenata.

Ante Crnčević – Ivan Šaško, Na vrelu liturgije. Teološka polazišta za novost

slavljenja i življenja vjere (Zagreb 2009).

Vladimir Zagorac, Krist posvetitelj vremena (Zagreb 1996).

Josip Klarić (ur.), Liturgijska mistagogija-stari put trajne obnove. Zbonik radova

Pastorale Jahrestagung Untermachtal 8-11. 10. 2011. (Frankfurt am Main 2002)

Josef Ratzinger, Duh liturgije. Temeljna promišljanja (Mostar 2001)

Bernardin Škunca, Duh i obred (Zadar 1998)

Balthaser Fischer, Frömmigkeit der Kirche (Bonn 2000).

Paul De Clerck, Mudrost liturgije, u: Služba Božja 48(2008)3, 291-301;

49(2009)4, 413-430; 50(2010)1, 60-75; 50(2010)2, 184-198; 50 (2010)3, 291-

302; 51(2011)1, 99-108.

“Verherrlicht ist Gott in der Höhe…” – Vom Jubel der Engel bis zum Jubel der gegenwärtigen Kirche nach Zeugnissen der Liturgie und der kroatischen Volksfrömmigkeit. Dissertation, Münster 2015.

Izazovi za našu pisutnost u mjesnoj Crkvi, u: Zvuci. Glasilo Provincije Šklskih sestara franjevki, Mostar  2/2015.

Potrebna je prijava da bi se vidio sadržaj.

Kršćanska etika

Naziv predmeta: Kršćanska etika
Nositelj predmeta: N. Rogošić
ECTS bodova: 2
Kôd:
Predavanja: 6 sati

Literatura
Potrebna je prijava da bi se vidio sadržaj.
[/toggle_container]

Duhovna poruka apostola Pavla

Naziv predmeta: Duhovna poruka apostola Pavla
Nositelj predmeta: Dr. sc. Dario Tokić
ECTS bodova: 2.5
Kôd: DI22
Predavanja: 6 sati

Uvod u misao apostola Pavla. Raščlanjivanje problematike odnosa zakona i slobode prema apostolu Pavlu. Kompetencija: razumijevanje vjere kao jedino ispravnog odgovora na Božju objavu. Oblici izvođenja: predavanja i osobni rad. Ispiti: usmeno-pismeni. Praćenje uspješnosti: razgovor i ispitni rezultati.

Literatura
  1. J. A. Fitzmyer, »Pavlova teologija«, u: Biblijska teologija SZ i NZ, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1980, 357-434;
  2. S. Lyonnet, Zakon ili Evanđelje, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1973.
Potrebna je prijava da bi se vidio sadržaj.

Duhovni modeli Crkve u Hrvata

Naziv predmeta: Duhovni modeli Crkve u Hrvata
Nositelj predmeta: Dr. sc. Vladimir Lončarević
ECTS bodova: 2.5
Kôd: DI35
Predavanja: 8 sati

Uvođenjem modela, teologija želi nadopuniti (i nadići) iznošenje svoga pologa na čisto apstraktan, nepersonalan i konceptualan način, koji zahvaća samo čovjekovu racionalnu dimenziju. Živi modeli (koji taj polog žive) sadrže i iskustveno-doživljajni naboj te nas pozivaju na nasljedovanje. Tijekom predavanja će se predstaviti izabrane likove iz našeg podneblja koji svojim životom i porukom mogu biti poticajni nama danas.Kompetencija: razvija sposobnost uočavanja na koji način ostvareni kršćanin svojim životom i spisima jest autentično tumačenje evanđelja. Oblici izvođenja: predavanja i osobna analiza tekstova. Ispiti: pismeno i (ili) usmeno. Praćenje uspješnosti: pismeni radovi i ispitni rezultati.

Literatura
  1. F. Podgorelec, Duhovni modeli Crkve u Hrvata. Izabrani materijali, skripta, Zagreb 2008;
  2. A. Benigar, Alojzije Stepinac, hrvatski kardinal, 2 popravljeno i prošireno izd., Zagreb 1993;
  3. D. Kniewald, Sluga Božji dr. Ivan Merz, 2 izmjenjeno i prošireno izd., Zagreb 1988;
  4. A. Matanić, U znaku ljubavi, Zagreb 1976;
  5. C. Sersale, B. Duda, P. Alessio Benigar ofm. Un’ autobiografia postuma, Roma 1993.
Potrebna je prijava da bi se vidio sadržaj.